Novosti
PLAN ZA RAST EU-A

Hrvatska je tek 12. prema iskorištavanju Junckerovog fonda
Objavljeno 27. prosinca, 2017.
Taj je plan, koji je Komisija osmislila kako bi potaknula investicije i rast, danas stigao do polovine svoje realizacije

Dosadašnji rezultati u 28 članica Europske unije pokazuju da je u okviru tzv. Junckerovog plana najviše ulaganja dosad vezano za manja poduzeća, njih 30 posto, a po 21 posto za energetiku, istraživanje, razvoj i inovacije. Ukupno odobreno financiranje iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) iznosi 49,6 milijardi eura (od čega je Europska investicijska banka odobrila 38 milijadri eura, a Europski investicijski fond 11,6 milijardi), vezano za ukupna ulaganja od čak 251,6 milijardu eura.

Taj plan, koji je Europska komisija na čelu sa Jean-Claudeom Junckerom osmislila kako bi se u Europi potaknulo investicije i gospodarski rast, danas je na polovini svoje realizacije. Cilj je bio poboljšati investicijsko i financijsko okruženje na prostoru EU-a, te stvoriti okvir za snažnije investicije. Novac koji ide prema poduzetnicima prije svega služi kao jamstvo za rizične kredite koje banke inače ne bi odobrile. Zemlje članice novcem iz EFSU-a, kao ključne mjere Junckerovog plana, najčešće se koriste za infrastrukturne projekte, ali i za razvijanje potpuno novih tehnologija i inovacija. Fokus EFSU-a, ili Junckerovog fonda, na projektima je koji imaju veću rizičnost od projekata koji su prihvatljivi za kreditiranja u uobičajenom poslovanju. Izravno financiranje uz podršku EFSU-a moguće je isključivo kod projekata većih od 50 milijuna eura, dok su projekti malih i srednjih poduzetnika te srednje kapitaliziranih poduzeća, ukupnog iznosa do 50 milijuna eura razmatrani putem posrednika kroz EFSU-ov “prozor za mala i srednja poduzeća”.

Estonija i Bugarska

Fond su do sada u EU najbolje iskoristile Estonija i Bugarska, slijede Grčka, Portugal i Španjolska, a Hrvatska je tu na solidnom 12. mjestu. Treba istaknuti kako se ta pozicija na zasniva na ukupnim iznosima predviđenim za pojedine zemlje, nego na udjelu toga iznosa u BDP-u pojedine zemlje. A kako je naš ili, primjerice, bugarski BDP mali, ne čudi što smo u gornjoj polovini EU-a prema postotku ulaganja spram BDP-a. Tako je, usporedbe radi, za Njemačku predviđeno čak 27 puta više novca nego za Hrvatsku, ali je ona na toj ljestvici zbog visokog BDP-a tek na 23. mjestu. Na samom dnu su Luksemburg, Cipar i Malta.

Ukupan opseg financiranja operacija odobrenih za Hrvatsku u okviru EFSU-a i Junckerovog plana sada iznosi 186 milijuna eura. Na temelju toga novca očekuje se pokretanje ulaganja vrijednih 741 milijuna eura u našoj zemlji.

Tu je, prije svega, riječ o pet infrastrukturnih i inovacijskih projekata, odobrenih za financiranje Europske investicijske banke (EIB), uz potporu EFSU-a. Ukupan je iznos 120 milijuna eura, uz mogućnost mobiliziranja 494 milijuna eura ukupnih ulaganja. Europski investicijski fond (EIF) odobrio je pak u okviru EFSU-a četiri sporazuma s financijskim posrednicima (bankama, fondovima itd.) u Hrvatskoj. Ukupan je iznos financiranja 66 milijuna eura i očekuje se pokretanje ulaganja od 247 milijuna eura.

500 milijardi eura

Tom potporom okoristit će se 763 manja ili novonastala poduzeća. Posrednik je Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a cijeli je postupak osmišljen tako da bi se njime pomoglo privući komercijalne zajmodavce, kako bi se poduprla takva srednje kapitalizirana poduzeća. Riječ je o 66 milijuna eura ukupnog financiranja, uz mogućnost mobiliziranja oko 247 milijuna eura ulaganja. Pri tome se, kako ističu, očekuje da će oko 763 mala i srednja poduzeća srednje tržišne kapitalizacije imati koristi od takvog, boljeg pristupa financiranju.

Treba podsjetiti i da je Europskom fondu za strateška ulaganja produljeno trajanje, ali i financijska sposobnost odlukom Vijeća EU-a iz prosinca 2016. godine. Time su u EFSU, uspostavljenom 2015., uvedena poboljšanja temeljena na iskustvima dotadašnje provedbe (bolja zemljopisna pokrivenost, uključivanje dodatnih sektora, ulaganja u područja klime, transparentnost i uspostavljanje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja). Procjena je da će EFSI do sredine 2018. uspjeti ostvariti cilj dodatnih ulaganja od 315 milijardi eura. Odlukom Vijeća postojanje Fonda tada je produljeno do 2020. godine, a ciljno ulaganje povećano na 500 milijardi eura.

Igor BOŠNJAK
Energetska učinkovitost

U Finskoj se tako obnavlja željeznička postaja te gradi naselje, stanovi i trgovački centar. Novac su dobili jer će na gradilištu otvoriti čak 7000 radnih mjesta, od kojih su mnoga za strane radnike. U Latviji je to tvrtka koja je razvila vrstu betona s čeličnim vlaknima, a koja ne puca i duže traje. “Naša tehnologija je prilično nova, banke se u financiranje takvih projekata baš ne upuštaju. Zahvaljujući Junckerovom planu dobili smo jamstvo, pa su pristale financirati nas”, kaže vlasnik tvrtke. U Bugarskoj je novac dobio start up koji će pomoću nekoliko utičnica, ventila i mobitela omogućiti kontrolu doma na daljinu: odrediti temperaturu, uključiti bojler ili isključiti zaboravljeno glačalo. Novac nisu dobili samo za razvoj prototipa i tim stručnjaka, nego i mogućnost naučiti kako pokrenuti posao, osluškivati tržište i otkriti potrebe kupaca. U sve je projekte ugrađena i energetska učinkovitost, piše HRT.

Nova elektrana, ali u Zagrebu

Jedan od primjera takvog financiranja projekata u našoj zemlji, uz potporu EFSU-a, je i EL-TO Zagreb - gdje EIB daje zajam Hrvatskoj elektroprivredi d.d. u iznosu od 150 milijuna eura za gradnju nove kombi-kogeneracijske elektrane na prirodni plin za spojnu proizvodnju topline i električne energije. Time će se zamijeniti ekološki manje prihvatljiva postrojenja u Zagrebu. Financiranje uz potporu Plana ulaganja poboljšat će sigurnost opskrbe električnom energijom u RH i smanjiti razinu onečišćenja. Financiranje uz potporu EFSU-a iznosi 150 milijuna eura, uz mogućnost mobiliziranja ukupnih ulaganja od 195 milijuna eura. EIB će dati i jamstvo do 50 % kreditnog rizika bilance Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kako bi HBOR mogao osigurati dodatna financijska sredstva za mala i srednja poduzeća. Tim će jamstvom HBOR odobriti do 100 milijuna eura novih zajmova takvim poduzećima diljem zemlje.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana