Novosti
EKONOMSKI IZAZOVI ZA VLADU U 2018.

Nužno privući investicije i reformirati zdravstvo
Objavljeno 27. prosinca, 2017.
Za napredak moramo otvoriti front na strukturnim reformama i stabilizirati javne financije

Niz već dugo neriješenih gospodarskih i društvenih pitanja čeka Vladu RH u godini pred nama. Prije svih reforma zdravstvenog i mirovinskog sustava te daljnje snižavanje javnog duga, što treba donijeti dugo zazivan rast kreditnog rejtinga i pad kamatnih stopa.

To bi automatski olakšalo situaciju kada uslijedi najavljivani završetak razdoblja jeftinog novca za zaduživanje. Reforme su nužne, a koje su to, pitali smo domaće ekonomske stručnjake.

Ekonomski analitičar Luka Brkić ističe kako sve ono što je bilo važno u raspravama u mandatu ove vlade, ali i niza prethodnih, čeka i vladu Andreja Plenkovića i 2018. godine, a boji se, prema svim analizama, i neke buduće vlade.

- Mora se otvoriti front na strukturnim reformama, glavnim iskrivljenjima hrvatskog gospodarstva i društva općenito. To nije napravljeno. Pri čemu neki reformski procesi koji su supstancijalno važni, na ispravljanju velikih iskrivljenja u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, javnoj administraciji, regionalnoj politici te demografskim i depopulacijskim problemima - moraju biti na dnevnom redu. Ne mogu čak ni biti sve odrađene u jednom mandatu, no krenuti se mora, sukladno onoj kineskoj da “putovanje od tisuću milja počinje prvim korakom”, ističe Brkić.

On podsjeća i kako je stabiliziranje javnih financija i fiskalna konsolidacija jedan od parametara važnih za rejting zemlje. Ako imate taj trend unatrag zadnjih tromjesečja, zapravo još od pretprošle godine, dodaje, onda i to ulazi u procjenu tog rejtinga, što ima veze i s kamatama na kredite.

Stope rasta

- No, bez “otvaranja fronta” neće biti ništa od toga, i što je najvažnije, ni održivosti ovih stopa rasta. Posebice ne njihovog povećanja. To je zakon spojenih posuda, jer već se i danas možete zaduživati bitno povoljnije nego prije. Mi smo refinancirali cestarski dug dosad najpovoljnijim zaduženjem koje smo imali. Nije to još ono što imaju Nijemci i razvijene zemlje, ali nisu više ni kamatne stope koje prelaze stopu ekonomskog rasta - zaključuje Brkić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da bi Vladine politike morale biti sveobuhvatne kako bi se ispunili deklarirani ciljevi - približavanje kriterijima iz Maastrichta i ulasku u europsku monetarnu uniju. To je, podsjeća, uz ulazak u schengenski prostor, i premijer deklarirao kao ciljeve.

- Za ulazak u monetarnu uniju moraju se dovršiti strukturne reforme, prije svega prilagodbe na rashodovnoj strani, u prvome redu saniranje sustava zdravstenog osiguranja i bolničkog sustava, tj. sustava pružanja zdravstvenih usluga. To se mora napraviti u kratkom roku, budući da ti strukturni problemi izazivaju svake godine nove deficite. To su prekapacitiranost bolničkog sustava i problemi u zdravstvenom osiguranju. Gdje je na strani jedinog državnog osiguravatelja obvezne zdravstvene zaštite još širok spektar usluga koje se financiraju iz zdravstvenog osiguranja, a koje su u najboljoj praksi EU-a isključeni iz obveznog osiguranja i odlaze u dopunsko. Tu se moraju dogoditi promjene, kao i na razini pružanja bolničkih usluga. Govori se o 30-ak posto neiskorištenih kapaciteta u bolničkom sustavu i to je jedan od većih zahvata, jer on raspolaže golemom, nedovoljno iskorištenom imovinom. To je povezano i s upravljanjem drugom državnom imovinom, tj. odlukom Vlade na koji će način nastaviti njezinu privatizaciju - kaže Novotny.

Porezno opterećenje

Podsjeća i da je Vlada u zadnjih godinu dana djelovala na strani potražnje tako što je smanjivala porezno opterećenje dohodaka, a ne potrošnje, pa ni PDV nije smanjen. Time je na neki način povećala domaću potražnju, no Novotny kaže kako je potrebno djelovati i na strani povećane ponude roba i usluge, što znači da su nužne investicije, posebice u privatnom sektoru.

- Taj je domaći sektor nedovoljno raspoložen i osposobljen da bi snažnije investirao, posebice nakon događaja u Agrokoru. Za inozemne poduzetnike Vlada zasad nema rješenja, jer pokušaji da se kroz izmjene zakona o poticanju stranih ulaganja, koji je u raspravi, da se ublaže ti kriteriji - neće biti dovoljni. Trebamo snažne subvencije da bi netko investirao u prerađivačkoj industriji. To je nužno da bi se uopće razvili krajevi poput Slavonije. Bez te industrije nema razvoja poljoprivrednog sektora, niti radnih mjesta i nikako neće biti dovoljno samo ovo što se rasporedi iz EU fondova - smatra Novotny.

Prema njegovim riječima, trend se ipak okrenuo i nekakvi pomaci su vidljivi. Privatni sektor se restrukturirao, kaže, restrukturirat će se i Agrokor i njegova poduzeća, ali te pomake u cjelini ocjenjuje nedovoljno snažnima.

- Vlada će morati učiniti značajan napor da bi ubrzala dinamiku ekonomskog rasta. Bez toga ulazimo u zonu realne sekularne stagnacije gdje će ekonomski rast biti niži od potrebnog i mogućeg. Za ovu razinu javnog duga stope rasta od 2,8 ili 3 posto neće biti dovoljne. Europsko tržište nas usisava, ali još uvijek su investicije u realnom sektoru vrlo slabe, tako da veliki optimist ne mogu biti. Ovo je završna bitka između državnog i privatnog sektora. Privatni nekako i pronalazi svoja rješenja, ali državni se nikako ne da. Naš poduzetnički sektor je najslabiji u EU, a svi pomaci koje vidimo zapravo su rezultat napora tog sektora, malih i srednjih poduzeća. Ne velikih. Ona stagniraju, a mala i srednja rastu i akumuliraju nešto kapitala. No, vrlo su oprezna, jer ne vide s Vladine strane kvalitetne poticaje i signale - zaključuje Novotny.

Igor BOŠNJAK

Luka Brkić

ekonomski analitičar

Ova vlada bolje upravlja dugom od prethodnih

Upravljanje financijama i dugom ova je vlada malo bolje napravila od prethodnih. I time se moraju baviti cijeli timovi. Vi se možete i jeftinije zadužiti, no ako se zadužujete za pogrešne stvari, opet ćete imati teret duga i, što je najgore, izostat će vam razvoj. Ako njegovim većim dijelom opet moramo financirati potrošnju, što u sustav mirovinskog, što zdravstvenog osiguranja, to nije dobro zaduživanje, da je kamata i dvostruko niža. No, ako to radimo radi investicija, onda je to nešto drugo. Neke nam stvari idu na ruku, uvjeti financiranja bolji su nego prije. Što je još važnije, mi imamo rast. Makar i tih tri posto, jer donedavno smo imali deflaciju. Tu su i dobre turističke sezone, što zaokružuje taj povoljniji kontekst i uvjeti su dobri za izvođenje ozbiljnih reformskih mjera. Jer to radite kada vam je dobro, štedi se kada imate, a ne kada nemate, onda to ne možete, zaključuje Brkić.

NE IDITE NA PUT OKOSVIJETA S LJUBAVNICOM NEGO OTVORITE OBRT

Transferi iz proračuna za mirovinski sustav na godišnjoj su razini približno 18 milijardi kuna. Svake godine taj iznos iz proračuna morate upumpati da biste platili i ovakve mirovine koje često nisu dostatne ljudima, a 50 posto ih je na pragu siromaštva. Ako se zadužite, jer su kamatne stope danas niske čak i za naš rejting, kako biste isplatili to povoljnije nego prije pet godina i taj novac potrošite na mirovine - ostaje vam dug. Otkuda ćete otplaćivati te anuitete ako se ne zadužujete za investicije? To je kao da uzmete 100 tisuća eura i odete s djevojkom ili ljubavnicom na put oko svijeta, a ja tim novcem otvorim neki obrt. I kada dođe vrijeme vraćanja duga, otkuda ćete ga vraćati? A ja ću ga vraćati od rezultata rada toga obrta. Karikiram, ali u suštini je to to, smatra Brkić.

Damir Novotny

ekonomski analitičar

PRODAJOM DRŽAVNE IMOVINE DO NIŽEG JAVNOG DUGA

- Udjel javnoga duga u BDP-u trenutačno ima trend pada, jer inflacija nije problem, a i deficit se očito smanjuje. Mada se on može brzo povećati ako se ne riješe problemi u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Kreditni rejting je pak povezan s odlučnošću Vlade da se bori s vrlo visokom razinom javnog duga. On se ne može smanjiti samo primarnim suficitom, kao što to Vlada misli, nego prije svega prodajom dijela državne imovine. Tu dolazimo do ideoloških i konceptualnih pitanja. U Vladi postoje dvije struje - jedna ne bi privatizirala ništa od državne imovine, druga bi, a i javnost je podijeljena. I državna uprava mora se restrukturirati, a javna poduzeća su jedan od većih problema, što je povezano s njihovom privatizacijom. To se sve nekako ispreplelo da bi se mogao držati kreditni rejting i kamatne stope ne bi naglo rasle. Mada su one kod nas još uvijek više nego u EU, eurozoni prije svega. Iako su te stope pale, još su na visokoj razini - kaže Novotny.

kako dalje?

VLADA MORA UBRZATI EKONOMSKI RAST

Možda ste propustili...

ŽANA GAMOŠ, PREDSJEDNICA GRADSKE ORGANIZACIJE HNS-A:

Građani su prepoznali naše projekte

HRVATSKA JE JEDNA OD PET ZEMALJA “NA ČEKANJU”

Složeniji odnosi EU-a i SAD-a usporili ukidanje viza za Hrvate