Prije nekoliko dana, u skladu s prilagodbom direktivama o oporezivanju cigareta EU-a, a nakon objave u Narodnim novinama, proizvođači cigareta iskoristili su mogućnost i podigli cijene duhanskih proizvoda.

Time je Republika Hrvatska ispunila obvezu podizanja stope trošarina do devedeset eura po tisuću komada cigareta. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj puši 31,1 posto stanovništva starijeg od 15 godina ili ukupno oko 1,1 milijun pušača. Prosječni hrvatski pušač popuši jednu kutiju cigareta dnevno, čija je cijena dvadeset i više kuna, što znači da godišnje potroši na cigarete više od osam tisuća kuna. Ukupan trošak pušenja u EU procjenjuje se na na 544 milijardi eura.

Psihijatrica, doc. dr. Marta Čivljak, koja je radila na nekoliko studija o temi pušenja, kaže kako država, ako želi veći efekt u borbi protiv pušenja, mora istovremeno provesti više mjera, i to kao što su zorna upozorenja, bezlična pakiranja, zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, organiziranje klinika za odvikavanje i slično, a posebno su efikasni visoki porezi na duhanske proizvode.

Istraživanja o efektu zastrašujućih fotografija na kutijama za sada pokazuju različite rezultate. Tako, prema studiji Sveučilišta u Baselu, uznemirujuće poruke na kutijama cigareta koje upozoravaju na moguće fatalne posljedice pušenja u biti tjeraju ljude da zapale cigaretu. Takav je učinak povezan sa psihološkom teorijom poznatom kao “teror-menadžment”, prema kojoj neki ljudi osjećaju tako ekstremnu anksioznost zbog mogućnosti umiranja da trebaju konstantno nečim poticati samopouzdanje kako bi se s time mogli nositi. Oni koji samopouzdanje crpe iz pušenja, jer se zbog toga osjećaju seksepilno ili “kul”, počet će još više pušiti kako bi nadvladali vlastite strahove. U sustavnom pregledu što ga je u svibnju objavio Cochrane rezultati su pokazali da se prevalencija pušenja zbog pakovanja cigareta smanjila tek za oko 0,5 posto.

- Jedan od problema također je i to što se ljudi na različite načine snalaze kako ne bi morali gledati zastrašujuća upozorenja i fotografije. Sjećam se, bila sam 2003. godine na ljetnoj školi u Kanadi. Oni su tada uveli prve kutije sa slikama. U našoj grupi bila je jedna kolegica koja je pušila pa mi je dala više kutija. Ja sam ih donijela na povjerenstvo u ministarstvo i pokazala im. No i u Kanadi i u Hrvatskoj ljudi koji nisu htjeli prestati pušiti, odnosno koji nisu bili motivirani za promjenu, brzo su se snašli - nabavili su si tabakere. U kioscima se također mogu kupiti gumene kutije u koje se cigarete mogu spremiti tako da se upozorenja ne vide. Zato kažem da jedna intervencija sama za sebe nikada nije dovoljna - naglašava Čivljak.

S novim zastrašujućim fotografijama na kutiji se pojavio i telefonski broj 0800 7999, koji pušači mogu nazvati ako žele pomoć pri prestanku pušenja i koji od početka ove godine u sklopu antipušačke kampanje na pakiranju duhanskih proizvoda prati šokantne fotografije. No, nakon deset mjeseci rezultati kampanje pokazali su da iako je u Hrvatskoj više od milijuna pušača, taj je broj okrenut samo 1409 puta. Koliko do sada osmišljene mjere nisu imale efekta na smanjenje broja pušača potvrđuje i izjava direktora regulatornih poslova u TDR-u Josipa Lozančića, koji tvrdi da unatoč stalnom porastu cijena cigareta, ali i uvođenja zastrašujućih fotografija na kutije duhanskih proizvoda te jakom crnom tržištu, u TDR-u i dalje bilježe stalan rast prodaje.