Novosti
DESET MILIJARDI NESTANE U DIMU

Unatoč svim mjerama, ne smanjuje se broj pušača
Objavljeno 27. prosinca, 2017.
U 10 mjeseci broj za odvikavanje od pušenja pozvan je samo 1409 puta

Prije nekoliko dana, u skladu s prilagodbom direktivama o oporezivanju cigareta EU-a, a nakon objave u Narodnim novinama, proizvođači cigareta iskoristili su mogućnost i podigli cijene duhanskih proizvoda.

Time je Republika Hrvatska ispunila obvezu podizanja stope trošarina do devedeset eura po tisuću komada cigareta. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj puši 31,1 posto stanovništva starijeg od 15 godina ili ukupno oko 1,1 milijun pušača. Prosječni hrvatski pušač popuši jednu kutiju cigareta dnevno, čija je cijena dvadeset i više kuna, što znači da godišnje potroši na cigarete više od osam tisuća kuna. Ukupan trošak pušenja u EU procjenjuje se na na 544 milijardi eura.

Psihijatrica, doc. dr. Marta Čivljak, koja je radila na nekoliko studija o temi pušenja, kaže kako država, ako želi veći efekt u borbi protiv pušenja, mora istovremeno provesti više mjera, i to kao što su zorna upozorenja, bezlična pakiranja, zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, organiziranje klinika za odvikavanje i slično, a posebno su efikasni visoki porezi na duhanske proizvode.

Istraživanja o efektu zastrašujućih fotografija na kutijama za sada pokazuju različite rezultate. Tako, prema studiji Sveučilišta u Baselu, uznemirujuće poruke na kutijama cigareta koje upozoravaju na moguće fatalne posljedice pušenja u biti tjeraju ljude da zapale cigaretu. Takav je učinak povezan sa psihološkom teorijom poznatom kao “teror-menadžment”, prema kojoj neki ljudi osjećaju tako ekstremnu anksioznost zbog mogućnosti umiranja da trebaju konstantno nečim poticati samopouzdanje kako bi se s time mogli nositi. Oni koji samopouzdanje crpe iz pušenja, jer se zbog toga osjećaju seksepilno ili “kul”, počet će još više pušiti kako bi nadvladali vlastite strahove. U sustavnom pregledu što ga je u svibnju objavio Cochrane rezultati su pokazali da se prevalencija pušenja zbog pakovanja cigareta smanjila tek za oko 0,5 posto.

- Jedan od problema također je i to što se ljudi na različite načine snalaze kako ne bi morali gledati zastrašujuća upozorenja i fotografije. Sjećam se, bila sam 2003. godine na ljetnoj školi u Kanadi. Oni su tada uveli prve kutije sa slikama. U našoj grupi bila je jedna kolegica koja je pušila pa mi je dala više kutija. Ja sam ih donijela na povjerenstvo u ministarstvo i pokazala im. No i u Kanadi i u Hrvatskoj ljudi koji nisu htjeli prestati pušiti, odnosno koji nisu bili motivirani za promjenu, brzo su se snašli - nabavili su si tabakere. U kioscima se također mogu kupiti gumene kutije u koje se cigarete mogu spremiti tako da se upozorenja ne vide. Zato kažem da jedna intervencija sama za sebe nikada nije dovoljna - naglašava Čivljak.

S novim zastrašujućim fotografijama na kutiji se pojavio i telefonski broj 0800 7999, koji pušači mogu nazvati ako žele pomoć pri prestanku pušenja i koji od početka ove godine u sklopu antipušačke kampanje na pakiranju duhanskih proizvoda prati šokantne fotografije. No, nakon deset mjeseci rezultati kampanje pokazali su da iako je u Hrvatskoj više od milijuna pušača, taj je broj okrenut samo 1409 puta. Koliko do sada osmišljene mjere nisu imale efekta na smanjenje broja pušača potvrđuje i izjava direktora regulatornih poslova u TDR-u Josipa Lozančića, koji tvrdi da unatoč stalnom porastu cijena cigareta, ali i uvođenja zastrašujućih fotografija na kutije duhanskih proizvoda te jakom crnom tržištu, u TDR-u i dalje bilježe stalan rast prodaje.

Nefreteta Z. EBERHARD
ZBOG ŠVERCA CIGARETA DRŽAVA GODIŠNJE GUBI MILIJARDU KUNA

Od listopada ove godine započelo je istraživanje ilegalne trgovine cigaretama na tzv. balkanskoj ruti. Veliki je to projekt koji je Ekonomski institut Zagreb osigurao financiranjem iz globalne inicijative Philipa Morrisa PMI IMPACT. Ispitivanjem se prema uvjetima natječaja namjerava utvrditi razlike u trgovini i navikama među zemljama, te posebice u pograničnim i slabije razvijenim regijama. Snimanje bi trebalo dati i sliku što konkretno pušači preferiraju – cigarete, motaju li rezani duhan ili nešto treće, te način na koji ih nabavljaju. Anketari će ispitivati i cijene po kojima se do duhanskih proizvoda dolazi na crnom tržištu u sedam zemalja regije, kao i njihovu dostupnost. U svakoj od zemalja ispitivat će se po tri tisuće punoljetnih osoba, odnosno očekivan je ukupan reprezentativan uzorak od 21 tisuće ljudi. Računa se da se danas između 23 i 25 posto duhanske konzumacije odvija kroz opskrbu na sivom tržištu ili pak odlaske u BiH, bilo po cigarete ili rezani duhan na koji prelazi sve više pušača. To je naročito zona u kojoj je šverc jako raširen. Prema podacima HUP-a, samo na potrošnji oko 1000 tona rezanog duhana na koji nije plaćen porez, državni proračun godišnje gubi 750 milijuna kuna, tako da je trenutačni procijenjeni gubitak države, s najnovijim podacima KPMG-a o švercu cigareta gotovo milijardu kuna.

Istraživanja o efektu zastrašujućih fotografija na kutijama za sada pokazuju različite rezultate

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike