POLJOPRIVREDNA 2017.
Godinu na izmaku obilježile su elementarne nepogode, brojni novi zakoni i Agrokor
Poljoprivrednu godinu na izmaku ispisale su hirovita priroda s proljetnim mrazom, poplavama, tučama, ekstremno vruće ljeto s brojnim požarima u Dalmaciji s jedne i EU te domaća (poljoprivredna) administracija s druge strane. Prva s izdašnim mjerama Programa ruralnog razvoja (PRR), a druga pokretanjem/donošenjem više krovnih zakona, strožim kontrolama ispravnosti hrane, aktiviranjem pojedinih mjera prvi put. Također, i promicanjem domaće proizvodnje, po čemu se pamti “Doručak s hrvatskih farmi” uz domaće mlijeko, jaja, meso, a na kojima je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić inzistirao po svim županijama.
Dok upozorava na boljke u svojim proizvodnjama među kojima i ove godine prednjače mljekari, iako resorno ministarstvo tvrdi da je u nj ubrizgalo značajnu novčanu injekciju, poljoprivrednici će 2017., kažu, pamtiti i po uvođenju reda u isplati poticaja. Njih je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2017. isplaćeno 2,4 mlrd. kn, 14 % više nego lani. Prvi put na svoje adrese primili su i izvješća o njihovim isplatama, no mnogi se ni s tim nisu snašli u svoj toj šumi potpora i izračuna. Bila je to godina brojnih elementarnih nepogoda, no od svih najviše je zatresla ona zvana krah Agrokora i na nj oslonjeno gospodarstvo, poljoprivreda, (mali) dobavljači…
Njegove tvrtke obrađuju čak 32.800 ha najbolje državne zemlje, pa seljaci, s obzirom na njegovu (i stranu) vjerovničku strukturu, zavapiše hoće li to stranci, pod kišobranom vjerovničkih potraživanja, ući na naše “table”, a sedmogodišnji veto ulaska stranaca u naše poljoprivredno zemljište istječe za dvije godine, 2020.
Pozitivna konkurencija
Jedan od pregovarača za isplatu malih dobavljača, prethodni predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK ) Matija Brlošić priznaje kako se po “pucanju” slučaja Agrokor u javnosti početno mislilo da će to biti pravi potres za cjelokupnu (poljo)privredu.
- Srećom, to se među poljoprivrednim proizvođačima i nije osjetilo do te mjere, a osobno mislim da je najjači, prvi udar, cunami posljedica kraha Agrokora, prošao. Svi koji su direktno radili s bilo kojom tvrtkom iz tog sustava isplaćeni su u cijelosti - kaže Brlošić.
Država se na “horuk” rješavala velikih sustava, PIK-ova, nazivajući ih tromim, preglomaznim mastodontima, a na kraju je dopustila da se njezina gotovo cijela (poljo)privreda vezuje uz jedan sustav, Agrokor, pa, kada je on “kihnuo”, cijela se privreda uplašila “upale pluća”.
– Uvijek sam govorio da nije dobro stvarati velike sustave. Ako je to dobro, onda nismo trebali dirati stare. Onda je među njima trebalo ostaviti njih 15-20 malo većih, pa kada bi neki i zapao u probleme - to ne bi osjetila cijela (poljo)privreda. Ni jedan među njima ne bi tako bio prevelik, vladala bi pozitivna konkurencija - kaže Brlošić.
Komora se zauzima za to da se veto na ulazak stranaca u naše “table” prolongira za tri godine. Slom Agrokora bacio je sjenu i uoči sjetve - na koga se u ugovaranju proizvodnje osloniti. No, bila je to i godina dobre žetve pšenice, uz ostvarenje i rekordnih prinosa od 6 t/ha, iako smo žita u jesen 2016. zasijali nikada manje u 26 godina, 58.000 ha manje. U njoj smo, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić, poželi 578.000 tona. Naše potrebe za žitom, zbog velikog uvoza pekarskih proizvoda, s 550 smanjili smo na 450 tisuća tona.
– Stoga, imamo 128.000 tona iznad naših potreba za 2017., znači i za izvoz - kaže Barišić. Iako se ratari i dalje okreću dohodovnijim kulturama, pšenica je ipak naša tradicija, a i cijena joj je u 2017. bila nešto bolja od lani – oko 1,15 kn/kg, pa je jesenas zasijano 10 % više nego 2016. Ratari u brodskom kraju sjetvu pšenice nisu smanjivali ni dosad, čak ju, kaže Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša, i povećavaju, on ju je povećao za 10 ha, na 30 ha.
Klasnić i ostali stočari lani su krave morali podvrgnuti preventivnom cijepljenju protiv kvrgave kože. Posljedice su bile uginuća, pobačaji, pad mliječnosti, pa je za njihovo saniranje Ministarstvo u dva navrata isplatilo po 19 milijuna kuna. Stočari su proljetos nevoljko primili vijest da ide i docjepljivanje... Nakon gubitaške 2016., svinjogojci su napokon 2017. mogli priznati veće cijene domaće i europske svinjetine, no onda je nedavno sjenu na to bacilo širenje afričke svinjske kuge, što je stigla do Rumunjske... Mljekari su tijekom cijele 2017. zazivali cijenu mlijeka od bar 3 kn/l, no to se nije dogodilo.
Nikad niže brojke
Šef Saveza uzgajivača holsteina Branko Kolak kaže kako ovaj sektor 2017. završava s nikad nižim brojkama – proizvodnja mlijeka pala je na 470 milijuna litara, a broj proizvođača na 6000.
– A, u najbolja vremena imali smo 40.000 mljekara i proizvodnju od 670 milijuna litara. Istina, cijena mlijeka u 2017. u nas je išla gore, i to 8 %, no u Europi 37%, pa je ona prosječno u nas sada 33 eurocenta, oko 2,45 kn/l, čime smo tek 24. od 28 zemalja - kaže Kolak.
Dio mljekara spas vidi u udruživanju, dio u preradi mlijeka u sir, a dio njih posegnuo je za mjerama 4.1.1. i 4.2.1. PRR-a vezanima uz podizanje novih, dogradnju postojećih farmi, kupnju mehanizacije i dr. Iz tih operacija proizašla su, kažu u Ministarstvu, 23 potpisana ugovora; HBOR provodi Program kreditiranja EU projekata RR-a, ribarstva i vinske omotnice. Najniži iznos kredita je 80.000 kuna, s kamatnom stopom od najmanje 1,7 % godišnje i rokom otplate do 15 godina. Dio, pak, mljekara okrenuo se tov. U Ministarstvu odgovaraju da je upravo mljekarima išla značajna potpora.
– Donesena je Uredba o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka gdje je za 4681 korisnika plaćena potpora od 22,7 milijuna kuna. Dio proizvođača koristio je potporu namijenjenu za dobrovoljno smanjenje proizvodnje, pa je za 102 mljekara isplaćeno 425.867 eura. Mljekari su ostvarili i proizvodno vezanu potporu za krave u proizvodnji mlijeka, 20,5 milijuna eura, i državnu potporu za mliječne krave – do 836 kn/grlu (realno 560 kn), navode u Ministarstvu. Za novac EU-a od po 50.000 eura natjecali su se i mladi poljoprivrednici.
Povučeni pravilnik
Izdvojimo i to da je čak 4190 zahtjeva malih poljoprivrednika stiglo na natječaj 6.3.1. “Potpora razvoju malih PG-ova” za koji je predviđen 151,2 milijuna kuna, a mogu se sufinancirati 1334 projekta. U Ministarstvu ističu da je kroz PRR za 2017. ugovoreni iznos isplata 315,6, a plaćeno je 179,1 milijuna eura, dok je ostalo u tijeku. Dok su poljoprivrednici zadovoljni uvođenjem reda u isplati poticaja, gorak okus ljetos je ostavio “Tolušićev pravilnik”. U cilju zaštite domaće proizvodnje hrane htio je uvesti i novi pravilnik kojim se naknada za stroži inspekcijski nadzor pri uvozu voća i povrća iz trećih zemalja diže s 90 na 2000 kuna, što je na noge diglo zemlje u okruženju, pa su zaprijetile protumjerama, trgovinskim ratom. Pritisak je bio prevelik - pravilnik je povučen. Vraćena je cijena za inspekcijski nadzor uvoznog voća i povrća iz zemalja izvan EU-a na 90 kuna, i to za svaku pojedinu vrstu voća i povrća u okviru jedne kontrole.
– Povučen je na žalost svih nas proizvođača i građana. Vlada je trebala ustrajati na njemu - komentirao je šef Udruge OPG-ova Antun Laslo. No, zato od sredine prosinca ruke zadovoljno trlja 30 srednjih škola kojima je Ministarstvo prvi put dodijelilo nepovratnih 13 milijuna kuna, svakoj najviše do 500.000 kuna, a za promociju i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja u poljoprivredi, za školska poljoprivredna dobra i praktikume. Škole su prijavile otvaranje laboratorija, podizanje plastenika, kupnju traktora…, odašiljući poruku da u njima stasavaju budući, mladi poljoprivrednici. A našoj, dosad uvriježeno dobno “staroj” poljoprivredi mladost je itekako potrebna.
Suzana ŽUPAN
Požari i elementarne nepogode “aktivirali” natječaj za pomoć
Zbog nikad veće požarne sezone i niza elementarnih nepogoda, u 2017. aktiviran je Natječaj podmjere 5.2 PRR-a RH – za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima, “težak” 150 milijuna kuna. Bio je otvoren do 1. prosinca, a izazvao je golemo zanimanje. Njime se ne nadoknađuju štete, nego sanira uništeno poljoprivredno zemljište i drugi bazni elementi u proizvodnji kao što su gradnja objekata, nabava osnovnog stada, mehanizacije i dr. Šteta na poljoprivrednom gospodarstvu mora biti veća od 30 %, odnosno mora biti uništeno minimalno 30 % poljoprivrednog potencijala. Stroga pravila natječaja nalažu da, da bi zadovoljio uvjete natječaja, poljoprivrednik mora prilikom podnošenja zahtjeva za potporu biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri APPRRR-u. U obzir se uzimaju proizvodne površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika.
Prodaja izravnom pogodbom
Javnost je u 2017. godini zagolicao i podatak da je od 2014. do 2017. izravnom pogodbom prodan 271 ha državne zemlje, tj. 580 katastarskih čestica, za nemalih 11 milijuna kn. U omjeru 25:65:10 posto dijele ih država, grad/općina i županija. Prodaja izravnom pogodbom najčešće se traži zbog kupnje katastarskih čestica (k.č.), poljoprivrednih površina koje graniče sa zemljištem podnositelja zahtjeva, a nalaze se izvan proizvodno-tehnoloških cjelina, čija veličina nije veća od jednog hektara. Zahtjevi za kupnju zemlje na ovaj način idu i za k.č. do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja i dr.
INSPEKCIJSKI NADZORI MESA, VOĆA ...
Nakon lanjske afere “salmonela”, trgovački lanci i drugi u lancu hrane pojačano su “češljani” u čestim, ciljanim inspekcijskim akcijama. Poljoprivredna inspekcija, kada je riječ o voću i povrću, provela je nadzore u 123 trgovine najznačajnijih lanaca, pregledano je 463 razne partije voća i povrća, a nepravilnosti su pronađene kod njih 54. Poljoprivredni inspektori kod 23 trgovaca zabranili su stavljanje na tržište proizvoda dok se voće i povrće ne uskladi s propisanim tržišnim standardima. Za utvrđene prekršitelje dosad su podnijeli optužne prijedloge pred nadležnim prekršajnim sudovima u 13 slučajeva. Pune ruke posla u 2017. imala je i veterinarska inspekcija, uzorkovavši 5018 uzoraka mesa, od čega su 123 bila nesukladna. Ove godine s tržišta je povučeno 50-ak nesukladnih prehrambenih proizvoda. U 40 % slučajeva radilo se o salmoneli, najviše u piletini. Tolušić pojačanu kontrolu hrane najavljuje i u 2018.
Godina krovnih zakona
Godina na izmaku u znaku je pripreme i donošenja više krovnih zakona. Tako je pripremljen Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se raspolaganje državnim hektarima vraća lokalnoj samoupravi jer se taj posao preko Agencije za poljoprivredno zemljište (APZ) pokazao prespor i neučinkovit. Značajka je i da se prioritet daje stočarima bez dovoljno zemlje s obzirom na broj uvjetnih grla. U Ministarstvu ocjenjuju da će njime ubrzati postupak raspolaganja državnom zemljom te u funkciju staviti i zapušteno privatno zemljište. Cilj je i zaustavljanje trenda usitnjavanja, tj. poticanje okrupnjavanja. U Ministarstvu kažu da se njime, osim stočarima bez dovoljno zemlje, omogućuje njezina dodjela i mladima, domicilnim poljoprivrednicima kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost. RH prvi put donosi i Zakon o OPG-u što ima i svoje gorljive protivnike poput konzultanta, člana Udruge OPG-ova Život Roberta Hadžića, koji kaže da takav zakon nema ni jedna zemlja, da zakonski uokvirujemo nešto što se po prirodi stvari podrazumijeva samo po sebi te da on OPG-ovima samo donosi novo administriranje i troškove. Predlagatelj zakona, pak, ističe da je namjera organizacijski, pravno, financijski, dobno i na druge načine osnažiti OPG, ali i u slučajevima ovrha. Odredba Konačnog teksta Zakona o OPG-u definira nemogućnost ovrhe nad stambenim objektima nužnim za stanovanje nositelja i članova OPG-a, kao ni nad osnovnim sredstvima za bavljenje poljoprivredom – nad zemljištem, mehanizacijom, stokom. U 2017. doneseno je i više pravilnika za sektor mlijeka, dok su Zakonom o javnoj nabavi definirani kratki lanci opskrbe hranom – da javnim naručiteljima – školama, vrtićima, bolnicama…, nabava hrane od polja do stola putuje najviše 48 sati.
Zabrana nepoštenih trgovačkih praksi u lancu proizvodnje, prerade i trgovine hrane
Sedmog prosinca na snagu je stupio dugo očekivani Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu proizvodnje, prerade i trgovine hrane. Njime je utvrđena lista od čak 24 primjera dosadašnjih takvih praksi. Tako, uz ostalo, trgovci više ne mogu naplaćivati mjesto na polici, naknadu za širenje prodajnog prostora, za reklamiranje i slično, odnosno “trgovački reket”. - Tvoja cijena jabuke od 2,5 kn/kg, nakon što sve to platiš – od mjesta na polici, reklame, ulaganja u proširenje prostora centra, kala i dr., na kraju je 1,5 kn/kg - ilustrira na primjeru voćara glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Frane Ivković. U HVZ-u svakako pozdravljaju zakon, no (male) proizvođače pozivaju na oprez pri potpisivanju ugovora. – Ne potpisujte ono što ugovorom – počev od količina, rokova isporuke i dr., niste sigurni da možete ispuniti jer ćete za to lancu plaćati penale. Što bi se reklo “čitajte mala slova”, kao u policama osiguranja. Dobro odvagnite svoje realne mogućnosti i nepredvidive situacije kao što su elementarne nepogode - kaže Ivković. Zakon donosi i visoke kazne; najviša za pravne osobe je podignuta s 3,5 na 5 milijuna kuna, a za fizičke s 1,5 na 2,5 milijuna kuna. Najvišu je, npr., moguće izreći ako trgovac prodaje proizvod po cijeni ispod bilo koje nabavne u nabavnom lancu tog proizvoda.