Magazin
MILORAD NIKČEVIĆ: ZNANSTVENE MONOGRAFIJE OSJEČKOG PROFESORA

Nadahnuto o Hrvatskoj i Crnoj Gori
Objavljeno 23. prosinca, 2017.

Nedavno su su osječkoj knjižari Nova promovirane dvije znanstvene monografije osječkog sveučilišnog profesora Milorada Nikčevića: Crnogorske filološke studije - status i recepcija (Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Cetinje 2017.), te Metodičke i metodološke književno-problemske studije.

Crnogorskim standardnim jezikom ispisana, naslovljena knjiga okuplja tekstove akademika Milorada Nikčevića nastale od trenutka njegova službenoga umirovljenja 2011. godine do danas. Riječ je o prigodničarskim tekstovima izraslima u znanstvene ili stručne studije, ispisanim u povodu obilježavanja značajnih obljetnica pojedinih književnih autra iz crnogorske kulturne prošlosti i sadašnjosti.

Teme koje se izlažu moguće je pratiti kroz tri tematske cjeline što okupljaju 22 rada. U prvu (Crnogorske studije) ulazi sedam autorovih znanstvenih ili stručnih radova kontekstualiziranih miditeranskim civilizacijskim prostorom, dok u drugim dvama dijelovima kroz petnaest tekstova pratimo recepcijske odjeke znanstvenoga opusa ne samo radova, nego i međunarodnih projekata akademika Nikčevića, koji povezuju crnogorsku i hrvatsku kulturnu i književnojezičnu povijest, ispisane perom hrvatskih, crnogorskih i makedonskih znanstvenika različitih generacija (A. Radoman, A. Čirgić, M. Lukić, K. Pižurica, R. Rotković, N. Radičevski, J. Sabljić, A. Bežen, T. Varga-Oswald, A. Bede, E. Mandić).

ŠIROK RASPON TEMA

Takva metodologija knjige olakšava svima onima koji pišu, ili će pisati sintetske studije o djelu akademika Nikčevića, jer na istome mjestu okuplja autorove tekstove, i one pisane iz kritičarsko-recipijentske pozicije, definirajući na određeni način njegovo mjesto kao istraživača u okviru dvaju korpusa, kao montenegrista i kroatista, odmjeravajući njegove dosege i zasluge na širokom polju filološko-kulturološkom. Širok je i raznovrstan raspon tema kojima se akademik Nikčevć pozabavio u knjizi Crnogorske studije, počevši s crnogorskim srednjovjekovljem i vezama koje iz tog razdoblja postoje s makedonskom (Crnogorsko-makedonske spone u svjetlu Vladimira Dukljanskog), ali i hrvatskom kulturom i protežu se do suvremenosti (Kulturnoistorijski mozaik veza i suodnosa crnogorske i hrvatske kulture); potom se djelo jednoga od najvećih crnogorskih pisaca i vladika svih vremena - Petra II. Petrovića Njegoša razmatra u hrvatskome političkom i kulturnom kontekstu, a u povodu 200. obljetnice rođenja toga crnogorskoga pjesničkog univerzuma, koja je svečano obilježena 2013. godine velikim znanstvenim skupom u Zagrebu.

KROZ DVOSTRUKO OČIŠTE

Posebna je pozornost u knjizi posvećena i crnogorskoj književnoj suvremenosti; ovdje je riječ o crnogorskome piscu Dušanu S. Đukiću koji svojom poetikom povezuje neorealizam i modernu, potom o proučavanjima crnogorskoga znanstvenog i književnog barda Radoslava Rotkovića koja se odnose na djela Stefana Mitrova Ljubiše. Onaj tko poznaje knjige akademika Nikčevića, znade da se on u svojim radovima često vraća Stefanu Mitrovu Ljubiši. Tolika njegova posvećenost tome crnogorskome klasičnom pripovjedaču 19. stoljeća ni malo ne čudi ako se znade da je još svoju magistarsku radnju Stefan Mitrov Ljubiša i Njegoš - uticaji i paralele, obranjenu na Filozofskome fakultetu u Novom Sadu 1967., posvetio upravo tom piscu. Ne čudi stoga ni to što Ljubišu kao klasika sada promatra kroz dvostruko očište - što za njegovom poetikom traga na nov način. Uspostavljena medodologija omogućuje mu da ujedno progovori i o najvećem crnogorskom znalcu Stefana Mitrova Ljubiše i njegovu maestralnom djelu, pokojnom akademiku Radoslavu Rotkoviću, i samom klasiku crnogorske književne i znanstvene misli. U ovome dijelu knjige nalaze se još studije o Miloradu Stojeviću i njegovu književno-kritičkom radu te Novaku Kilibardi kao (živućem) povjesničaru usmene crnogorske književnosti.

NEPRESUŠNO NADAHNUĆE

I ovaj put metoda akademika Nikčevića je analitičko-interpretacijska, komparativna i književno-povijesna, usmjerena na pokazivanje i znanstveno dokazivanje kontinuiteta crnogorske književnosti od ranoga srednjovjekovlja do naših dana - kontekstualizirane najprije u mediteranski kulturni krug, a preko njega u cjelinu europske književnosti. Pozitivistički je pristup pojedinim autorima i njihovu opusu produbljen interpretacijom i umjetničkom ocjenom tekstova. U njegovim se tekstovima pomno povezuju dimenzije prostornosti, autorstva i stila u ocjeni koja nadilazi događajnicu i opterećnost kronologijom sustava, a u svom nadilaženju uspijevaju ostvariti kontekstualizaciju crnogorske književne riječi u svjetskoj, potvrđujući međuovisnost dimenzija nacionalnoga i univerzalnoga.

Iako je već šestu godinu umirovljenik, akademika Nikčevića nije napustila stvaralačka snaga niti je presušilo nadahnuće dvjema njegovim domovinama i njihovim kulturama - crnogorskom i hrvatskom, što dokazuje i ova knjiga.

Dr. sc. Milica Lukić, profesorica je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Piše: Milica LUKIĆ

Posebna je pozornost u knjizi posvećena i crnogorskoj književnoj suvremenosti...

...............

U Nikčevićevim tekstovima potvrđuje se međuovisnost dimenzija nacionalnoga i univerzalnoga...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVETI VINKO VEĆ SE UKAZAO

Vinceška u baranjskim
vinogradima: Snaše,
čaše i kobasice naše

2

TEMA TJEDNA: OBLJETNICA KRIZE - SVIJET I HRVATSKA 2008. - 2018 (II.)

Dr. sc. Marinko Škare: Recesija u Hrvatskoj nije stvar prošlosti!

3

TEMA TJEDNA: OBLJETNICA KRIZE - SVIJET I HRVATSKA 2008. - 2018 (I.)

Kraj drame duge 10 godina