Ekonomija
NAJNOVIJE PROCJENE

HUB: Ekonomisti banaka očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto
Objavljeno 20. prosinca, 2017.

Ekonomisti šest velikih hrvatskih banaka u 2018. godini očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, pri čemu se njihove procjene kreću od 2,3 do 3 posto, pokazuje anketa Hrvatske udruge banaka (HUB). Anketa pokazuje i da će gospodarski rast u 2017., kada budu objavljeni konačni podaci, vjerojatno biti iznad tri posto. Za svoje najnovije procjene za 2018. godinu, nešto niže nego za 2017., ekonomisti u anketi uglavnom navode dva razloga. Prvo, konačna rješenja u Agrokoru značit će restrukturiranje operativnog poslovanja u i oko Agrokora, što je dugoročno vrlo pozitivno, ali kratkoročno može značiti nešto više otpuštanja nego ove godine. Drugo, kako se rast osobne potrošnje ove godine jednim dijelom može zahvaliti poreznoj reformi. Ekonomisti, naime, procjenjuju da će u idućoj godini rast realne osobne potrošnje biti po stopi od 2,7 posto, dok će ove godine vrlo vjerojatno biti znatno iznad tri posto. Anketa je pokazala i da ekonomisti očekuju u 2018. znatan doprinos rastu BDP-a od rasta investicija, kojeg procjenjuju po stopi od 6 posto, ali i vrlo mali doprinos koji će doći od rasta državne potrošnje, od 1,6 posto. Procjenjuju i dalje znatan doprinos izvoza BDP-u, od 5,7 posto, no on će s druge strane poništiti brži oporavak uvoza, od 7 posto. Unatoč tome, saldo tekućeg računa bilance plaćanja trebao bi i dalje ostati u suficitu i to u visini od 2,5 posto BDP-a. Ekonomisti banaka očekuju i nešto veći deficit opće države od onog koji očekuje Vlada - njihov prosjek je 0,8 posto BDP-a, dok u Vladi planiraju da će biti 0,5 posto. Javni dug će, kako se navodi, nastaviti padati, ali sporije nego zadnjih godina te se na kraju 2018. očekuje na razini od 77,9 posto BDP-a. Nezaposlenost bi se, unatoč očekivanom rastu plaća, trebala smanjivati ispod 11 posto prema standardnoj metodologiji ankete radne snage, odnosno na 10,7 posto, a inflacija tek malo ubrzati u odnosu na ovu godinu - na 1,5 posto. U financijskom dijelu, očekivanja ekonomista mogla bi se opisati kao "apsolutna stabilnost". Kratkoročne i dugoročne kamatne stope, tečaj, sve ostaje više-manje kako je i ranije procjenjivano. Prinos na ključnu desetogodišnju državnu obveznicu sredinom iduće godine očekuje se na razini koja je približno jednaka aktualnoj 2,5 posto, no krajem godine očekuje se malo viša razina prinosa, od 2,65 posto. Spomenute promjene, kako se navodi, treba tumačiti kao odraz više ili manje eksplicitnog očekivanja promjene monetarne politike Europske središnje banke (ECB). Iz HUB-a podsjećaju kako je ECB-ov program smanjenog otkupa vrijednosnica u iznosu od 30 milijardi eura na mjesec produljen do rujna 2018., uz napomenu bančina predsjednika Marija Draghija o mogućnosti njegova produljenja, ako se pokaže potreba. Konsenzus tržišnih očekivanja u ovom trenutku ipak upućuje na zaoštravanje monetarne politike u europodručju u drugoj polovini 2018. Međutim, kada je riječ o domaćem tržištu, glavni ekonomisti ne očekuju bitne promjene u monetarnoj politici. Naprotiv, ističu nastavak nepromijenjenog ambijenta izdašne i lako dostupne likvidnosti, što će pogodovati niskim kamatnim stopama. Također, anketa pokazuje, bar na prvi pogled, da ekonomisti ne smatraju da neriješeni strukturni problemi i politike mijenjaju očekivanja u smjeru sporijega rasta u idućoj godini. Naime, naglasak u njihovim procjenama je na posljedicama restrukturiranja Agrokora i iscrpljivanju inicijalnih učinaka porezne reforme. Hina

Najčitanije iz rubrike