Ekonomija
HISTERIJA OKO NAJPOZNATIJE VIRTUALNE VALUTE

Bitcoin - balon ili prilika za ulaganje
Objavljeno 20. prosinca, 2017.

Spektakularan rast bitcoina, čija je cijena od početka ove godine, u jedanaest i pol mjeseci, narasla 20 puta, izazvao je pravu maniju, u kojoj su se iskristalizirala dva oprečna stava. S jedne su strane pesimisti, koji na vrtoglavi rast bitcoina gledaju kao na tržišni balon (buble), što ih podsjeća na nizozemsku tulipansku groznicu iz druge polovine 16. stoljeća.

Bitcoin je, prema njima, čista prijevara zasnovana na Ponzi shemi te je samo pitanje trenutka kada će se taj balon rasprsnuti, a pohlepni špekulanti i naivci ostati bez svojih sredstava. Potpuno drugog stava su optimisti i strastveni zagovornici digitalnog novca, koji su uvjereni u nastavak rasta cijene bitcoina. Među optimistima se mogu čuti izjave da su spremni čekati dok bitcoin ne dostigne cijenu od 100.000 američkih dolara. Kako će se kretati cijene na tržištu, nitko ne može sa sigurnošću reći. Tko će na kraju biti u pravu, pokazat će vrijeme, kao i uvijek do sada.

Novac budućnosti

Kada se počne priča o bitcoinu, njegovi zagovornici ostrašćeno govore kako je to novac budućnosti, koji će zamijeniti postojeći financijski sustav, a bitcoin će s vremenom postati svjetski novac. Bitcoin je digitalni novac, koji je stvoren i čuva se isključivo u obliku digitalnih zapisa i pripada skupini kriptovaluta. Bitcoin nije jedina kriptovaluta koja se koristi u svijetu. Riječ “bitcoin” često se koristi kao sinonim za ostale kriptovalute, od kojih su najpoznatije etherum, litecoin, devicon, liquidcoin i namecoin. Digitalni novac temelji se na blockchain tehnologiji i složenim matematičkim algoritmima, a koristi se isključivo u elektroničkim transakcijama. Bitcoin ne postoji kao kovanica ili novčanica, iako u svijetu postoje mjenjačnice u kojima se bitcoin može zamijeniti standardiziranim valutama (američki dolar ili euro). Ideja za pokretnje digitalnog novca nastala je iz reakcije na izbijanje svjetske financijske krize 2008. godine, kada su banke i Wall Street doživljene kao veliko i pohlepno zlo te glavni krivac za krizu. Tada je Wall Street predstavljan kao najomrznutije mjesto na svijetu. U takvim okolnostima pojavila se skupina ljudi s misijom “kako promijeniti svijet”, osmislivši koncept svjetske virtualne valute s oznakom bitcoin. Godine 2009. izrađen je softver, a 19. srpnja 2010. sustav je stavljen u funkciju te se bitcoinom počelo službeno trgovati, po cijeni od 0,06 američkih dolara (šest centa).

Bez nadzora

Temeljna ideja koncepta bitciona bila je stvoriti sustav P2P (person to person), koji omogućuje izravne novčane transakcije, bez posredovanja financijskih institucija i bez nadzora središnje državne banke. Činjenica da se transakcije bitcoinom odvijaju bez nadzora centralnih bankara jedan je od spornih elemenata, zbog čega se postavlja pitanje ima li bitcion sva obilježja “pravog” novca i može li on biti svjetski novac. Izvornim konceptom predviđeno je da u svijetu ne može biti emitirano više od 21 milijun bitcoin jedinica, kako bi se izbjegla mogućnost inflacije. Kada se dostigne taj broj, doći će do dijeljenja bitciona na manje jedinice. Najmanji dio zvat će se satoshi i iznosit će milijuniti dio bitcoina. Trenutno je broj bitcoin jedinica u optjecaju blizu ciljanog broja od dvadeset i jedan milijun. To je jedan od razloga pojave groznice kupnje bitcoina. U općoj maniji, koja prerasta u histeriju, pojedinci prodaju svoju imovinu u namjeri da kupe bitcoin prije nego što se on razmrvi na manje jedinice, uvjereni da će na taj način ostvariti veliku zaradu. Nakon dijeljenja za svaki bitcoin vlasnik će imati u ruci milijun satoshija. Drugi razlog histeriji je naša psiha, koja teško može gledati, štoviše, ne može podnijeti, da se drugi “bogate”, a mi samo gledamo kako pokraj nas juri vlak bogatstva u koji nećemo uskočiti. U javnosti se sve češće postavlja pitanje kakva je budućnost bitcoina. Sustav bitcoina zapravo je mreža za plaćanje. Tržišna cijena bitcoina određena je odnosnom ponude i potražnje. Kolika je intrizična, fer vrijednost bitcoina, ne može se pouzdano procijeniti jer ne postoje fundamentalni pokazatelji, tako da sve ovisi o osobnom mišljenju pojedinog investitora. Upravo su zbog toga bitcoin i ostale kriptovalute postali omiljeno sredstvo u rukama špekulanata.

Vrući novac

Bitcoin manija u kratkom je roku povećala broj korisnika kriptovaluta sa 6 na 20 milijuna. Groznica vezana uz bitcoin dovela je do otvaranja više od 100 hedge fondova u svijetu koji ulažu u kriptovalute. Otvaranje hedge fondova za ulaganje u kriptovalute i nepresušna pohlepa špekulanata temeljni su uzroci naglog rasta cijene bitcoina. Ulaganje u bitcoin visoko je rizičan posao, u kojem su dnevne oscilacije cijene često iznad deset i više posto. Preuzimanjem visokog rizika pruža se mogućnost visoke zarade, ali se istodobno izlažete opasnosti da ostanete bez uloženih sredstava.

U općoj euforiji koja je zahvatila tržište nitko ulagačima ne spominje kako je bitcoin do sada prošao pucanje četiriju balona. Posljednje pucanje balona bilo je u studenom 2013. i bitcoinu su trebale pune tri godine da se, početkom 2017., vrati na tu razinu. Tržišna kapitalizacija bitcoina trenutno iznosi oko 328 milijardi američkih dolara. To je samo oko 0,07 posto ukupne količine tradicionalnog novca u svijetu i bitcoin trenutno nije prijetnja postojećem financijskom sustavu. Čikaško tržite opcija (Chicago Board Options Exchange, CBOE) 10. prosinca pokrenulo je trgovanje terminskim futures ugovorima vezanim uz bitcoin kako bi udovoljilo zahtjevima hedge fondova. Cijena bitcoina toga je dana porasla za 26 posto. Spektakularan rast bitcoina pokazuje kako na svjetskom financijskom tržištu postoji velika količina jeftinog vrućeg novca, koji je izravna posljedica monetarnog popuštanja glavnih središnjih banaka u svijetu prethodnih godina. Vrući novac se odvojio od realne vrijednosti roba i usluga na tržištu i sada kao špekulativni novac traži priliku za ulaganje i hlađenje. Prije izbijanja svjetske financijske krize 2008. godine takav vrući novac ulagao se u izvedenice (derivate) subprime stambenih kredita, koje su stvorile balon koji je prsnuo. Danas je očito kako se vrući novac parkira u digitalnu valutu bitcoin.

Ovaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju kriptovaluta

Riječ “bitcoin” koristi se kao sinonim za ostale kriptovalute - etherum, litecoin, devicon, liquidcoin....

OČEKUJE SE DALJNJI RAST BITCOINA

Do kraja ove godine i na početku iduće godine može se očekivati daljnji rast cijene bitcoina. Do kada će histerija rasta bitcoina trajati, nitko pouzdano ne može reći. U svakom slučaju, treba biti oprezan jer se među američkim analitičarima sve češće javljaju glasovi kako svijet srlja u novu “mini” financijsku krizu. Hoće li ta nova kriza dovesti do prsnuća bitcoin balona ili su to tek najave zlogukih proroka, pokazat će vrijeme.

Prodao automobil i kupio bitcoin

Mnogo je strategija zarade na kriptovalutama. Među njima najpopularnije su dvije: kupnja kriptovaluta s ciljem prodaje po višoj cijeni i rudarenje kriptovaluta. Osječanin D.B. (37) odlučio se na prvu strategiju: “Prodao sam automobil, dodao nešto ušteđevine i kupio 1 bitcoin prije desetak dana po 106.000 kuna. Danas mu je vrijednost porasla, pa na računu imam oko 125.000 kuna. U međuvremenu sam kupio nešto ethereuma, tako da mi je konačni plus oko 20.000 kuna, ali zbog svakodnevne fluktuacije cijena teško je točno reći.” Za rudarenje kriptovaluta potrebno je kupiti posebno prilagođeno računalo koje rješavanjem složenih matematičkih operacija stvara ili “rudari” nove jedinice kriptovalute. U takva računala uložio je tridesetpetogodišnji A.P.: “Kupio sam računala u vrijednosti od 50.000 kuna, ukopčao ih u struju, pokrenuo program za rudarenje. Računala su uključena i rade 24 sata na dan. Otkako sam ih pokrenuo, u posljednjih sedam dana 'iskopali' su mi 1,5 ethera, u vrijednosti od oko 8000 kuna. Ako se cijena ne bude znatnije mijenjala, investicija će se vrlo brzo isplatiti.” Oba sugovornika svjesna su da se ne bave nekakvim soficticiranim investiranjem, nego da se zapravo kockaju. Zbog nejasnog zakonskog okvira za zaradu na kriptovalutama nisu htjeli odavati svoj pravi identitet. N.Vek.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike