Od prosinca 2016. do danas uzorkovano je 570 pošiljki različitih uvoznih vina, ukupne količine 84.725 hektolitara. Od ukupnog broja uzorkovanih vina u 35 slučajeva uzorkovana vina, u ukupnoj količini od 8000 hektolitara, nisu prošla na analizi i nije bilo dopušteno stavljanje tih vina na tržište Hrvatske, podatci su Ministarstva poljoprivrede.

Prema zemljama namjene, Republika Hrvatska najviše vina uvozi iz zemalja bivše Jugoslavije, odnosno trećih zemalja, čak 50 %, a udjel vina iz Europske unije je oko 46 %. U strukturi uvoza najviše je vina iz bivše jugoslavenske Republike Makedonije, čiji je udjel u ukupnom uvozu u 2016. godini oko 40 %, slijedi Italija (17 %) i Francuska (15 %). Izvoz vina u 2016. iznosio je 3608 tona, u vrijednosti od 10,5 milijuna eura. Najvažnija je izvozna destinacija Bosna i Hercegovina, čiji je udjel u ukupnom izvozu u 2016. godini 18,5 %, slijedi Njemačka (17 %), Crna Gora (11 %). Iz ukupno promatrane strukture izvoza po zemljama proizlazi da je Hrvatska najviše vina izvezla na tržište Europske unije (oko 41 %), a u zemlje bivše Jugoslavije, odnosno u treće zemlje, oko 37 %.

Inače ovdje valja podsjetiti da je krajem prošle godine zbog prevelikog i nekontroliranog uvoza vina ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu, kojim se propisuje jedinstveno postupanje u kontroli kakvoće vina pri stavljanju vina u promet, koja je počela početkom ove godine. Izmijenjenim pravilnikom tada su postupanje i procedura za stavljanje u promet “domaćih vina” izjednačeni s procedurama za vina koja su u Hrvatsku uvezena u rinfuzi, a prije njihova stavljanja u promet u pretpakovinama. Od tada sva vina iz uvoza moraju na analizu i ocjenu prije puštanja u promet, jer je cilj pratiti sljedivost vina.

“Vinogradarstvo i vinarstvo u Republici Hrvatskoj imaju dugu i bogatu tradiciju, a u nekim područjima Hrvatske čine jedinu moguću granu poljoprivrede, koja je u prošlosti na tim područjima značila život. Proizvodnja vina u Hrvatskoj danas ima tendenciju razvoja kvalitete. Uzimajući u obzir činjenicu da postoji velik broj malih proizvođača vina, starost vinograda, usitnjenost površina, tehnološki slabu opremljenost proizvođačkih kapaciteta te nedovoljnu promociju i oglašavanje vina na domaćem, a posebno na tržištima trećih zemalja, Hrvatska u predloženim mjerama Nacionalnog programa vidi mogućnost za razvoj svog vinskog sektora. Nacionalnim programom pomoći sektoru vina 2014. - 2018. detaljno su razrađene mjere pomoći za jačanje konkurentnosti sektora vina tijekom petogodišnjeg razdoblja, koje će se financirati sredstvima Europskog poljoprivrednog garancijskog fonda (EAGF) i sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br. 555/2008”, navode iz Ministarstva poljoprivrede i dodaju da je najviše vinograda zasađeno sortom graševina - 4554 ha, odnosno 22 % ukupne površine vinograda, slijedi malvazija istarska, koja je zasađena na 1635 ha, odnosno zauzima 8 % svih vinograda. Plavac mali je na trećem mjestu s 1562 ha (7,7 %). Najviše vinograda zasađeno je u Istarskoj županiji (3038,42 ha), zatim u Osječko-baranjskoj (2385,81 ha) i Dubrovačko-neretvanskoj (2355,88 ha).