Ekonomija
RIGOROZNA KONTROLA

Spriječeno stavljanje 8000 hl vina iz uvoza na hrvatsko tržište
Objavljeno 19. prosinca, 2017.

Od prosinca 2016. do danas uzorkovano je 570 pošiljki različitih uvoznih vina, ukupne količine 84.725 hektolitara. Od ukupnog broja uzorkovanih vina u 35 slučajeva uzorkovana vina, u ukupnoj količini od 8000 hektolitara, nisu prošla na analizi i nije bilo dopušteno stavljanje tih vina na tržište Hrvatske, podatci su Ministarstva poljoprivrede.

Prema zemljama namjene, Republika Hrvatska najviše vina uvozi iz zemalja bivše Jugoslavije, odnosno trećih zemalja, čak 50 %, a udjel vina iz Europske unije je oko 46 %. U strukturi uvoza najviše je vina iz bivše jugoslavenske Republike Makedonije, čiji je udjel u ukupnom uvozu u 2016. godini oko 40 %, slijedi Italija (17 %) i Francuska (15 %). Izvoz vina u 2016. iznosio je 3608 tona, u vrijednosti od 10,5 milijuna eura. Najvažnija je izvozna destinacija Bosna i Hercegovina, čiji je udjel u ukupnom izvozu u 2016. godini 18,5 %, slijedi Njemačka (17 %), Crna Gora (11 %). Iz ukupno promatrane strukture izvoza po zemljama proizlazi da je Hrvatska najviše vina izvezla na tržište Europske unije (oko 41 %), a u zemlje bivše Jugoslavije, odnosno u treće zemlje, oko 37 %.

Sljedivost vina

Inače ovdje valja podsjetiti da je krajem prošle godine zbog prevelikog i nekontroliranog uvoza vina ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu, kojim se propisuje jedinstveno postupanje u kontroli kakvoće vina pri stavljanju vina u promet, koja je počela početkom ove godine. Izmijenjenim pravilnikom tada su postupanje i procedura za stavljanje u promet “domaćih vina” izjednačeni s procedurama za vina koja su u Hrvatsku uvezena u rinfuzi, a prije njihova stavljanja u promet u pretpakovinama. Od tada sva vina iz uvoza moraju na analizu i ocjenu prije puštanja u promet, jer je cilj pratiti sljedivost vina.

Rast kvalitete

“Vinogradarstvo i vinarstvo u Republici Hrvatskoj imaju dugu i bogatu tradiciju, a u nekim područjima Hrvatske čine jedinu moguću granu poljoprivrede, koja je u prošlosti na tim područjima značila život. Proizvodnja vina u Hrvatskoj danas ima tendenciju razvoja kvalitete. Uzimajući u obzir činjenicu da postoji velik broj malih proizvođača vina, starost vinograda, usitnjenost površina, tehnološki slabu opremljenost proizvođačkih kapaciteta te nedovoljnu promociju i oglašavanje vina na domaćem, a posebno na tržištima trećih zemalja, Hrvatska u predloženim mjerama Nacionalnog programa vidi mogućnost za razvoj svog vinskog sektora. Nacionalnim programom pomoći sektoru vina 2014. - 2018. detaljno su razrađene mjere pomoći za jačanje konkurentnosti sektora vina tijekom petogodišnjeg razdoblja, koje će se financirati sredstvima Europskog poljoprivrednog garancijskog fonda (EAGF) i sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007 i Uredbom Komisije (EZ) br. 555/2008”, navode iz Ministarstva poljoprivrede i dodaju da je najviše vinograda zasađeno sortom graševina - 4554 ha, odnosno 22 % ukupne površine vinograda, slijedi malvazija istarska, koja je zasađena na 1635 ha, odnosno zauzima 8 % svih vinograda. Plavac mali je na trećem mjestu s 1562 ha (7,7 %). Najviše vinograda zasađeno je u Istarskoj županiji (3038,42 ha), zatim u Osječko-baranjskoj (2385,81 ha) i Dubrovačko-neretvanskoj (2355,88 ha).

Zdenka RUPČIĆ

23.400 ha

bila je ukupna površina pod vinogradima u Hrvatskoj 2016.

123.651 t

grožđa proizvedena je u 2016. godini

760.000 hl

proizvedeno je vina u 2016.

Ne postoje ograničenja za sadnju novih vinograda

S ulaskom RH u EU počeo se primjenjivati sustav označavanja vina zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI). “Ugovorom o pristupanju na razini EU priznato je 16 hrvatskih zaštićenih oznaka izvornosti. Hrvatska kao zemlja članica EU nema obavezu primjenjivati prijelazni sustav prava sadnje, sukladno s člankom 67. Uredbe 1308/2013, što znači da ne postoje ograničenja za sadnju novih vinograda. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, uvoz vina u 2016. godini iznosio je 30.905 t, u vrijednosti od oko 30,8 milijuna eura.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVE JE IZRAŽENIJI NEDOSTATAK STRUČNE RADNE SNAGE

Drugi mjesec zaredom pad dozvola za građenje

2

ADMIRAL MARKETS

Investitori se zasad ne boje nove krize

3

SPORIJI RAST U USPOREDBI S PRETHODNIM TROMJESEČJEM

Kinesko gospodarstvo poraslo je za 6,7 posto