EU PARLAMENTARCI REZIMIRAJU 2017. GODINU
Objavljeno 14. prosinca, 2017.
Ovoga tjedna održavaju se posljednje plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu za ovu godinu i zapravo idealna su prilika da zastupnici podvuku crtu pod onim što su ove godine radili, ali svojim inicijativama pokušaju još jednom privući pozornost javnosti na svoj rad. Tako se u srijedu na dnevnom redu Parlamenta našla i debata o proširenju Schengenske zone u koju bi, uz Bugarsku i Rumunjsku, do početka 2019. trebala ući i Hrvatska. Da je Schengen hrvatski dvostruki interes jer s jedne strane ulazimo u slobodan prostor komunikacije, a s druge strane bit ćemo spremniji obraniti hrvatske granice koje time postaju zajedničke EU granice, pred Europskim parlamentom još su jednom ponovili naši zastupnici Jozo Radoš, ali i Dubravka Šuica, Tonino Picula, Ivan Jakovčić i Marijana Petir.
- Iako nema naznaka da bi se Hrvatskoj mogli nametnuti neki novi dodatni kriteriji politički motiviranih odluka, uvijek se može teoretski dogoditi da neka zemlja postavi veto. Bilo je već ranijih pokušaja da Rumunjska i Bugarska uđu u Schengen pa im to nije uspjelo. Zato mi moramo do kraja kvalitetno ispuniti tehničke uvjete da bi prostor za eventualni politički veto bio što moguće manji. Iako je odluka o Schengenu na Vijeću, te Hrvatska mora biti diplomatski pametna da ne dođe do veta, riječ je o važnoj raspravi u Parlamentu. EU parlament tu nema neposredne ovlasti, ali svojim stavom utječe i na stajališta Vijeća i Komisije, komentirao je za naš list Jozo Radoš.
Zastupnica Biljana Borzan ovih je dana bila aktivna oko problematike korištenja fosfata u mesu za kebab.
- Došlo je do nesporazuma, pa se protumačilo da mi želimo zabraniti kebab ili giros, ali riječ je o tome da Parlament želi dati državama članicama mogućnost da zabrane fosfate u hrani ako to žele. Ako nova istraživanja krajem 2018. pokažu da fosfati nisu štetni, onda se može razgovarati o tome da se u svim državama dopuste fosfati u hrani, ali Komisija sada traži da države ne smiju zabraniti fosfate, a mi želimo omogućiti državama slobodan izbor. Naime, u kebabu ne mora nužno biti fosfata, ali ga oni stavljaju kao aditiv da namirnica bude teža i da meso bude sočnije. To je i prijevara potrošača, jer ne znaju što jedu - objašnjava nam Borzan.
Međutim, u Parlamentu u srijedu poslijepodne ipak nije skupljena dostatna većina za postavljanje veta Europskoj komisiji, pa fosfati zasad ostaju u kebabu.
Zastupnik Ivan Jakovčić još je prije mjesec dana unutar Saveza liberala i demokrata za Europu potaknuo donošenje rezolucije o zabrani nacističkih i fašističkih slogana u cijeloj Europskoj uniji.
– Dogovoreno je da to ne bude samo na razini EU parlamenta, nego da se uključi i Komisija i Vijeće. Kako je Njemačka, koja je izvorište nacizma, najbolje regulirala penalizaciju nacističkih simbola i slogana, predložit ću da nam ona bude uzor, a poslije rezolucije ići će se k stvaranju pravne regulative. Nevjerojatno je da je Parlament prihvatio ovu moju inicijativu, a Hrvatski sabor nije prihvatio istu takvu inicijativu IDS-a - komentirao nam je Jakovčić.
Nefreteta Z. EBERHARD
SAKHAROV IZAZVAO KONTROVERZE
U srijedu je Europski parlament uručio nagradu Sakharov za slobodu govora, a koja je ove godine pripala demokratskoj opoziciji Venezuele. Ova nagrada ustanovljena je još 1988., kako bi se odalo priznanje pojedincima i organizacijama koje rade iznimne napore u borbi za ovo temeljno ljudsko pravo. Zanimljivo je kako nisu svi bili oduševljeni s ovogodišnjim dobitnicima, posebno zato što je nagrada uručena venezuelanskoj oporbi koja diže svoj glas protiv represivnog predsjednika Nicolasa Madura, pa je dio lijevih zastupnika EU parlamenta čak i bojkotirao dolazak na dodjelu nagrade. No, znamo li kako se nagrada dodjeljuje samo mjesec dana uoči novih predsjedničkih izbora u ovoj južnoameričkoj državi, jasno je kako je zapravo EU željela poslati poruku demokratske potpore zemlji za koju danas njihova oporba kaže da je nova Kuba.
EU OZBILJNIJE PROTIV PRANJA NOVCA I IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA
U srijedu su u Europskom parlamentu usvojene i preporuke istražnog PANA povjerenstva o boljoj borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca. “Neke članice EU-a vrlo sporo mijenjaju zakone koji bi pomogli u borbi protiv porezne utaje i pranja novca, a to je veliki problem za EU”, komentirao je Jeppe Kodof, jedan od autora preporuke. Povjerenstvo naglašava kako bi EU trebao preuzeti vodstvo u globalnoj borbi protiv utaje poreza, izbjegavanja poreza i pranja novca. Inače, EU je objavio popis od 17 svjetskih država, koje su utočište upravo za izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca, te još 47 država koje se sumnjiči kao potencijalne države s titulom “poreznog raja”. Među njima su se našle i neke europske države poput Islanda, Malte, Luxemburga, Lihtenštajna i Švicarske.