Nakon punih dvadeset i šest godina od raketiranja Banskih dvora policija je kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili taj napad.

Policija za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ubojstvo u pokušaju visokih državnih predstavnika tereti tadašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa general-majora LJ. B.., načelnika u protuzračnoj obrani S. J., načelnika 105. lovačkog bombarderskog puka Đ. M., referenta u tadašnjem KOS-u ratnog zrakoplovstva Č. K. i dva pilota izvršitelja R. D. i D. L.

Naravno, nitko od njih nije dostupan hrvatskim vlastima. Prva petorica državljani su Republike Srbije, a šesti, pilot D. L. hrvatski je državljanin, ali se, prema informacijama istražitelja, nalazi u Južnoafričkoj Republici gdje radi kao civilni pilot. “Istražitelji su ključne podatke dobili 2016. godine, kada je od strane nekih osoba prekinut zid šutnje, nakon čega su prikupljani dokazi i dokumentacija za utvrđivanje odgovornosti. U istrazi nisu sudjelovali predstavnici srpskih pravosudnih vlasti”, pojasnio je Ante Gudelj, načelnik uprave krim policije. Jurica Ilić iz Županijskog državnog odvjetnišva u Zagrebu kazao je da će, s obzirom na to da se osobe protiv kojih su podignute kaznene prijave ne nalaze u Hrvatskoj, biti raspisane međunarodne tjeralice.

Cilj napada na Banske dvore 7. listopada 1991. bio je destabilizirati Hrvatsku. U napadu je poginula jedna osoba, četiri osobe su ranjene, a načinjena je šteta veća od 35 milijuna kuna. Početkom listopada 1991. udružena JNA, hrvatski Srbi s okupiranih hrvatskih teritorija i srpski dragovoljci iz Srbije, BiH i Crne Gore, izveli su opći frontalni napad na Hrvatsku u kojem su napali sve ključne točke i gradove u Hrvatskoj, a radi potpunog sloma hrvatske obrane. Dana 7. listopada sirene civilne zaštite oglasile su se u Zagrebu. Oko 15 sati eksplozija je odjeknula Banskim dvorima (službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata). Vlada je tada izvijestila da su jugoslavenski borbeni avioni MiG-29 (najsuvremeniji zrakoplovi što ih je imala JNA), napali zgradu ispalivši šest raketa, pri čemu je jedna raketa izravno pogodila palaču i predsjedničko krilo zgrade, dok su druge rakete pogodile susjedne zgrade.

U trenutku napada hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pregovarao je s legitimnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem (za Hrvatsku jedinim legitimnim, jer je četiri dana prije izvršen državni udar Srbije nelegalnim izborom Branka Kostića za predsjednika), i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem, jugoslavenskim premijerom. E.S./H