I ovoga siječnja porezne obveznike - građane, poduzetnike i obrtnike, očekuju brojne zakonodavne promjene kada je riječ o poreznim propisima.

U Hrvatskoj obrtničkoj komori su, ponajprije za svoje članstvo, objavili podsjetnik na te promjene, posebno na one vezane uz porezne zakone, trošarine, olakšice.

Najzvučnija promjena, u dijelu Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ona je o podizanju praga godišnjih primitaka do kojega obrtnici mogu izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak umjesto utvrđivanja porezne obveze na temelju stvarno naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka. Najprije se, od siječnja 2017., prag povisio s tadašnjih 149.500 na 230.000 kuna, a sada će taj prag biti 300.000 kuna godišnjih primitaka. Dakle, još više će obrtnika imati mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dohodak, čime im se automatski smanjuju i izdatci za doprinose.

Istim zakonom omogućava se odbitak 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400 tisuća kuna.

Vezano uz promjene u dijelu Zakona o porezu na dohodak, osnovni osobni odbitak može se povećati za djecu i uzdržavane članove. Novom odredbom, koja na snagu stupa 1. siječnja, propisano je da se djetetom smatra dijete koje roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja, a uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

Poreznu karticu, koja sadržava podatke bitne za utvrđivanje osobnog odbitka, Porezna uprava ubuduće će poslodavcu ili samom poreznom obvezniku moći dostavljati i elektroničkim putem, ali i preko sustava ePorezna.

Fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti koji se može oporezivati u paušalnom iznosu, moći će utvrđivati dohodak u paušalnom iznosu dok ne ostvare 300 tisuća kuna godišnjih primitaka.

U Zakonu o porezu na dobit promjena je način utvrđivanja porezno priznatih rashoda, prema kojoj će se porezna osnovica povećati za 50 posto troškova.

Također, od 1. siječnja stupaju na snagu i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, slijedom čega bi trebala pojeftiniti rabljena vozila. Sam Zakon uređuje dva porezna oblika – posebni porez na motorna vozila (trošarine) i posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila. Slijedom izmjena, trošarina na stjecanje rabljenih vozila zamjenjuje se upravnom pristojbom koja će se plaćati pri registraciji, a koja će biti 50 posto niža od sadašnje. Upravna će se pristojba plaćati u tijelu nadležnom za registraciju vozila, obračunavati na temelju starosti vozila, odnosno godine proizvodnje i snage motora, a visinu će joj odrediti uredba koja se tek treba donijeti.

Prema podatcima Ministarstva financija, u 2016. bilo je oko 210 tisuća slučajeva oporezivanja odnosno izdanih rješenja s osnove trošarina na promet rabljenih vozila, a prihod s tog naslova iznosio je 194 milijuna. Kako bi ove izmjene trebale donijeti manji trošak poreznim obveznicima, potvrđuje projekcija da bi prihod od trošarina trebao biti manji za 100 milijuna kuna, dakle gotovo se prepolovljuje.