Novosti
TURBULENTNA REGIJA

I bez rata, nad zapadnim je Balkanom niz upitnika
Objavljeno 12. prosinca, 2017.

Dolazi do zatvaranja, a ne otvaranja te zabrinjavajućeg povećanja napetosti i nacionalističkih dijaloga, što navodi na pomisao da bi se regija mogla vratiti u mračnu prošlost. Moramo spriječiti hranjenje nacionalizama i mržnje ako ne želimo da ponovno dođe do rata, riječi su čelnika Europske pučke stranke Josepha Daula, izrečene prošli tjedan u Zagrebu. Tema je, naravno, prostor jugoistočne Europe ili, preciznije, zemalja zapadnog Balkana, proisteklih iz bivše SFRJ.

Tom porukom, kao i onom premijeru Andreju Plenkoviću da ima odgovornost za ovu regiju i ključnu ulogu u pomaganju drugim zemljama regije na “ispunjenju njihovog europskog sna”, još je jednom podsjetio na pregršt neriješenih političkih problema koji opterećuju život regije, a u rješavanju kojih su i Europska unija, pa i šire, međunarodna zajednica, iskazali zavidnu nesposobnost. Iluzorno je očekivati i da se, odjednom, nizom savršenih poteza čelnika naroda koji tu žive, riješi sve ono što već desetljećima za sve predstavlja svojevrsni gordijski čvor - od nesnošljivosti među pripadnicima do jučer zaraćenih naroda, pa do političkih i teritorijalnih razmirica.

EU blokade

Podsjetimo, Hrvatska ima neriješen problem granica sa svim susjednim državama bivše SFRJ, a Bosna i Hercegovina i dalje je “bure baruta” za koje nije posve sigurno kako će biti organizirana za desetljeće ili dva. Posebice zbog činjenice da je čelnik bosanskih Srba već više puta naglasio kako je njihova budućnost u samostalnoj državi izvan BiH. Neriješeno je i hrvatsko pitanje, tj. nerealizirano formiranje trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, koji bi im omogućio koliku-toliku ravnopravnost u toj državi. S obzirom na iznimno dugu granicu između Hrvatske i BiH, tu je i stalna potencijalna opasnost od “uvoza” pojedinaca ili skupina sklonih terorizmu preko Hrvatske na područje zapadne Europe. Kosovo su pak priznale brojne države, ali Srbija još ne želi odustati od onoga što smatraju svojim teritorijem kao ni bar djelomice ozbiljno prihvatiti velik dio odgovornosti za rat koji je na ovim prostorima upravo ona započela. Makedonija ni nakon dva desetljeća nije izborila pravo na normalno korištenje svoga imena koje smeta Grčkoj, nego se mora sakrivati iza formulacije “bivša jugoslavenska republika”, i trpjeti blokadu pristupa euroatlantskim integracijama.

Kada tome pridodamo vrlo upitne rezultate rada suda u Haagu koji su proteklih godina nerijetko više dolijevali ulje na vatru odnosa opterećenih međusobnom netrpeljivošću, nego donosili duh pravde, jasno je kako ovaj dio Europe ima mnoštvo problema koje narodi koji tu žive dosad nisu bili sposobni riješiti, a međunarodna zajednica objektivno nije bila, niti je sada spremna, za ozbiljniji angažman u tom smislu.

Mogući incidenti

Uz sve to doista je teško ustvrditi da Hrvatska “ima odgovornost za ovu regiju”.

Bivši ministar vanjskih poslova, povjesničar Miro Kovač, kaže pak kako se procjena Josepha Daula o mogućnostima sukoba na području jugoistočne Europe poklapa s upozorenjima u najnovijoj studiji Daniela Serwera, objavljenoj na stranicama utjecajnog američkog instituta, Vijeća za vanjske odnose. Ističe kako se u toj studiji kao sljedeći mogući incidenti koji bi mogli proizvesti nestabilnost i sukobe, pa i one oružane, navodi redom: referendum o neovisnosti entiteta Republike Srpske, dovođenje u pitanje položaja srpskog stanovništva na Kosovu, obnova neprijateljstva izmedu Albanaca i Makedonaca u Makedoniji, teroristički napad ili političko ubojstvo, ruska destabilizacija Crne Gore ili Makedonije.

- Ova upozorenja treba shvatiti ozbiljno. Pozitivno je da se u zadnje vrijeme povećava interes EU-a za “zapadni Balkan”, ali i pozornost SAD-a. Samo udruženim snagama možemo dugoročno stabilizirati i pacificirati to područje koje se nalazi “u trbuhu” Europske unije, a okruženo je i zemljama članicama NATO-a - zaključuje Kovač.

Igor BOŠNJAK

Ivo Banac

povjesničar

ZAŠTO SE ODGOVORNOST ZA REGIJU PREBACUJE SE NA HRVATSKU!?

Povjesničar Ivo Banac smatra kako su ocjene da “Hrvatska ima odgovornost za regiju” svojevrsno prebacivanje odgovornosti s onih koji imaju više mogućnosti rješavanja problema na one koji ih imaju manje. “To je retorika koja dolazi iz zapadnoeuropskih zemalja i stranaka, koja otprilike poručuju: Mi tu nećemo dirati mnogo, vi tu morate srediti stvari. Postoji ta tendencija 'civiliziranja' manje vrijednih stanovnika ovog našeg nejednakog svijeta”, kaže Banac, dodajući da nema pomaka kada su izvori problema uvijek isti i ne pokazuju nakanu od toga odustati.

BiH JE POSTALA NAJVEĆI PROBLEM

“Hrvatska, koja 46 posto izvoza i 33 posto uvoza ostvaruje sa zemljama srednje i istočne Europe, a samo 16 posto izvoza i 6 posto uvoza s državama jugoistočne Europe, ima posebnu odgovornost prema jednoj državi - Bosni i Hercegovini, koja je i najveći problem na zapadnom Balkanu. Kao jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma Hrvatska je dužna u cjelosti poštovati i promicati ispunjenje obveza glede provođenja Ustava BiH i time odluka Ustavnog suda koje su konačne i obvezujuće. Hrvatska se, dakle, mora zalagati za primjenu vladavine prava i provedbu odluke o izmjeni izbornog zakona koja će dovesti do ravnopravnosti na izborima za sva tri državotvorna naroda, za Hrvate, Bošnjake i Srbe, i građane BiH. Time bi napokon bila povećana funkcionalnost BiH i olakšano provođenje reformi za gospodarski i socijalni napredak. Funkcioniranje pravne države preduvjet je za jačanje gospodarstva”, ističe Miro Kovač.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike