Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina pridonio je razvoju manjinskih prava u Hrvatskoj, no visoki standardi koji su postignuti ne mogu biti konačni, neki su od naglasaka sa skupa priređenog u povodu 15. obljetnice donošenja tog Zakona koji je okupio njegove kreatore, predstavnike političke, akademske i vjerske zajednice, te veleposlanike. Ustavni je zakon, s jedne strane, sigurno imao golemu ulogu u procesu integracije pripadnika nacionalnih manjina u hrvatsko društvo, a s druge u očuvanju njihova kulturnog i nacionalnog identiteta, kao i u zaštiti od getoizacije i asimilacije, ocijenio je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske. Zakonom je, pobrojio je, zaokružen model ostvarivanja prava manjina koji je obuhvatio povećanje broja saborskih zastupnika sa pet na osam, sudjelovanje pripadnika manjina u lokalnim poslovima preko vijeća i predstavnika manjina, Savjet kao krovno tijelo, služenje jezikom i pismom, odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine, ostvarivanje kulturne autonomije itd.

Tolnauer podsjeća da živimo u uvjetima recesije i krize, koji su uvijek bili plodno tlo za pojavu nesnošljivosti, ksenofobije i predrasuda prema manjinskim skupinama, te naglasio da manjinska prava nisu neka dodatna prava, već sredstvo kojim manjine mogu ostvariti jednaka prava, kao i svi ostali građani. Svatko od nas treba dati svoj doprinos u izgradnji naše domovine Hrvatske, koja nam nosi poruku "da bi svi imali ista prava, moramo imati i pravo da nismo isti", rekao je Tolnauer.H