Objavljeno 12. prosinca, 2017.
Hrvatska narodna banka nastavila je s kampanjom predstavljanja koristi i troškova koje donosi uvođenje eura u Hrvatskoj organizacijom konferencije na kojoj su predstavljene hrvatske perspektive, ali i iskustva drugih s europskom valutom.
Kako je na konferenciji u Zagrebu u ponedjeljak istaknuo guverner HNB-a Boris Vujčić, koristi od uvođenja eura za Hrvatsku mogle bi biti razmjerno veće u odnosu na neke druge zemlje koje su ga već uvele.
Dio uspješne priče
Slovački ministar financija Peter Kažimir kazao je, pak, na panelu “Uvođenje eura - iskustva novih članica EU”, na kojem su predstavljena iskustva Slovačke i Slovenije, kako je ulazak u eurozonu njegovoj zemlji do danas dodatno pridonio rastu BDP-a od čak 10 posto. Slovačka je, podsjetimo, euro uvela 2009. godine.
- Euro je dio uspješne priče moje zemlje, a nakon uvođenja eura javna potpora euru je porasla, što je za 2009. godinu bila rijetkost - kazao je Kažimir. Istaknuo je važnost političkog konsenzusa za uvođenje eura, dok je kao najveći problem naveo proces pojašnjavanja i uvjeravanja građana da su sada dio jednog kluba koji počiva na solidarnosti, između ostaloga i sa zemljama poput Grčke i Španjolske. Kazao je da su prednosti uvođenja eura značajne, pri čemu je naveo porast izvoza, ubrzanje procesa konvergencije, velike uštede u transakcijskim troškovima, kao i važnost jačanja uloge u odlučivanju.
Guverner HNB Boris Vujčić podsjetio je na Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, koju su kreirali zajedno s Vladom RH. Kako je naglasio, iznesena analiza koristi i troškova pokazuje da bi koristi uvođenja eura mogle biti znatne i trajne, kao i razmjerno veće u odnosu na neke druge zemlje koje su ga dosad uvele. S druge strane, troškovi će mahom biti mali po intenzitetu i jednokratni po karakteru, kaže Vujčić. Takvi nalazi u velikoj mjeri proizlaze iz činjenice da je Hrvatska mala, otvorena i visoko euroizirana zemlja, s visokim stupnjem financijske i trgovinske povezanosti sa zemljama europodručja. Pritom, najveća korist od uvođenja eura koju Hrvatska može očekivati jest uklanjanje valutnog rizika, naveo je Vujčić.
Povijesno iskustvo
Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek kazala je da postoje upozorenja Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda o pogoršanju strukturnog deficita. Stoga, kako je kazala, njezin stav o tome da nećemo biti u stanju usvojiti euro proizlazi iz povijesnog iskustva, jer nikada nismo bili u stanju pet godina zaredom u dovoljnoj mjeri smanjivati javni dug. U kontekstu toga, kazala je Vizek, i u 2018. očekuje nas povećanje tehničke potrošnje Vlade. Upozorila je da Hrvatska trenutačno jaše na jednom valu povoljnih ekonomskih okolnosti, dok je u idućih pet godina očekuje iznimno mnogo neizvjesnosti. Pritom, kaže Vizek, izvjesno je da Hrvatska može ući u tečajni mehanizam, no pitanje je može li pet godina izdržati tempo smanjivanja razlike između tekućeg i javnog duga i onog koji je maksimalno dopušten da bi ušla u eurozonu.
Analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike, upitan o primjeru Poljske i Češke, koje odgađaju uvodenje eura, kazao je da su one strukturalno različite od Hrvatske, pri čemu, dok je Hrvatska mala i otvorena ekonomija, poljska ekonomija je zatvorenija te značajno veća i snažnija.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Drago Jakovčević kazao je da je politička odluka o uvođenju eura već donesena, što predstavlja najveću slabost u smislu razvoja javne rasprave. Istaknuo je političku dimenziju valute, kazavši da suverenost modernih društava - uz zastavu, grb, himnu, policiju, vojsku - čini upravo vlastiti novac. Smatra da je pitanje nacionalne valute svegeneracijsko pitanje, odnosno najvažnije s kojim će se Hrvatska suočiti u 21. stoljeću. Ističe da HNB nikad nije promicala štednju u kunama, a da je to učinila, uz dva do tri posto veće prinose na štednju, danas bi, nakon 25 godina, uvjeren je, pasiva banaka bila kunska, čime bi i opasnost valutnog rizika bila značajno manja. Viceguverner HNB-a Vedran Šošić odgovorio mu je da sumnja da bi građani dobro reagirali na ideju na prebace svoju štednju u domaću valutu, a samo kako bi HNB mogao aktivnije koristiti monetarnu politiku i deprecirati valutu.
Dijana PAVLOVIĆ/H
Zdravko Marić
ministar financija
U OVOM TREENUTKU NE ŽELIMO SE OBVEZATI NA DATUM ULASKA U EUROZONU
Ministar financija Zdravko Marić na marginama konferencije novinarima izjavio je da se u ovome trenutku Hrvatska ne želi obvezati na određeni datum ulaska u eurozonu, nego želi provesti kvalitetnu i argumentiranu javnu raspravu o uvođenju eura. Dodao je da Hrvatska već danas ispunjava praktički sve kriterije iz Maastrichta. Kako je istaknuo, brojne su koristi od uvođenja eura za gospodarstvo, društvo i građane, no ima i troškova te treba učiniti da ti troškovi budu što manji, a koristi što veće. Isto tako, napomenuo je da su duboko svjesni kako je tu i mnogo elemenata političke ekonomije, odnosno postoje i određeni politički kriteriji za ulazak u eurozonu. “Ne ovisi samo o našoj volji uvođenje eura nego se naravno pita i nekoga drugoga, a to su Europska središnja banka, Europska komisija i sve zemlje članice”, naveo je Marić.