Novosti
VELIKI PROJEKTI - PREMALO KVALIFICIRANIH RADNIKA

Hrvatsku će graditi radnici s Bliskog istoka i iz Afrike?
Objavljeno 9. prosinca, 2017.

Hrvatska javnost s nestrpljenjem očekuje početak gradnje Pelješkog mosta, Trogirani nastavak gradnje Čiovskog mosta, a Slavonci i Baranjci konačni dovršetak koridora 5c... Samo, pitanje je tko će te poslove započeti/dovršiti, jer Hrvatskoj nedostaje građevinskih radnika. Indikativan podatak iznesen je na nedavno održanom susretu Hrvatskog društva za ceste Via Vita.

- Broj radnika u graditeljstvu od prosinca 2008. do prosinca 2016. smanjio se više od 32 posto. Situacija s pravnim subjektima koji se bave graditeljstvom još je i gora - pravni subjekti s područja graditeljstva u vrhu su i po nelikvidnosti i po gubitcima - konstatirao je Josip Škorić, predsjednik toga društva.

Posla ima napretek

Statistika pokazuje da kontinuiran pad graditeljstva traje od početka 2009. godine, i to ne samo u našoj zemlji nego i u većini članica Europske unije. Godine pada pokazatelja obujma i vrijednosti radova vratile su građevinsku aktivnost u Hrvatskoj krajem 2015. na razinu koja je zabilježena prije 2002. godine. Broj izdanih građevinskih dozvola raste na razini cjelokupnog nacionalnog graditeljstva, ali je u segmentu prometne infrastrukture još vrlo nizak u odnosu na godine prije početka krize, pa i na većinu kriznih godina. Vrijednost izvršenih radova u 2016. godini bila je 3,75 posto veća u odnosu na 2015., međutim, još uvijek više od 40 posto manja od pretkrizne 2008. godine.

Hrvatska se, dakle, građevinska operativa nalazi u neobičnoj situaciji - ugovorenih poslova ima napretek, za njih je osiguran novac (uglavnom iz europskih izvora), ali ugovaratelji tih poslova nemaju dovoljno radnika da odrade te poslove. Odnosno, nisu ih uspjeli zadržati u razdoblju krize i vremenima kada poslova nije bilo. Kvalitetni građevinski radnici jednostavno su se razbježali diljem Europe, a što se poklopilo i s ulaskom Hrvatske u EU i slobodnim protokom radne snage. Ali taj odlazak nije više kao u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća kada su Hrvati masovno odlazili raditi na “bauštele” za velike gazde. Danas građevinski radnici u zemljama u koje su se doselili, mahom Njemačku, i sami osnivaju svoje tvrtke, male obrte - sami ugovaraju poslove i ponašaju se poduzetno. I to je glavni razlog zašto se dobar dio radnika strukovnog građevinskog obrazovanja neće vratiti u svoje matične tvrtke.

Susjedna tržišta

Ne čudi stoga reakcija Vlade RH, koja je na otvoreni apel poslodavaca odlučila usvojiti odluku o povećanju kvota za uvoz radnika iz inozemstva. Najviše upravo za sektor građevine, nakon ovotjedne sjednice Vlade RH konkretiziran je i broj - 10.770 stranaca. Polovica je to od ukupno odobrene godišnje kvote za zapošljavanje stranaca, odnosno 21.210 dozvola. No, gdje ih potražiti?

- Naravno da je logično da će se naši poslodavci okrenuti tržištu susjedne Bosne i Hercegovine koja je dosad bila tradicionalni izvor uvoznih radnika, ali i srbijskom tržištu rada. Jasno je zašto - ne postoji jezična barijera, sličnih smo mentaliteta i, što nije nevažno - blizina (njihove) kuće. Ali i oni su dobrim dijelom svoj kruh potražili na tržištu bogatijeg zapada - rekapitulira Zoran Kovačević, predsjednik HGK Županijske komore Osijek. Pa tko će onda doista graditi u Hrvatskoj?

Iz sindikalnih redova pak stižu razmišljanja o radnoj snazi iz Afrike, ili među dijelom migranata s istoka. No, čini se kako Hrvatska nije ni njima privlačna, a pitanje je i kako bi ih prihvatila lokalna zajednica... Valja se dakle ipak osloniti na domaće snage.

- Povećanje plaća, to je ključna mjera koja može vratiti ili zadržati građevinske radnike u Hrvatskoj. Da postoji pet mjera kako ih zadržati, ona je sigurno na prvom mjestu - stava je Kovačević, koji nije usamljen u takvom razmišljanju.

– Radnike treba dokvalificirati, ali prije svega dostojno platiti. Uvoz radnika samo će dodatno smanjiti cijenu rada u Hrvatskoj, koja je i jedan od glavnih razloga zašto mladi iz države odlaze i zašto se ne žele školovati za struke u kojima im se jamči minimalna plaća do kraja života i mirovina od koje ne mogu živjeti – za medije je nedavno iznio svoj stav Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Dario KUŠTRO
TIPIČAN PRIMJER IZ OSIJEKA

Kolika je glad za kvalificiranom radnom snagom zorno pokazuje primjer iz Osijeka. Jedna je gradska komunalna tvrtka morala otvoriti stečaj za tvrtku kćer koja se bavila građevinskom djelatnošću. I nije se pojavio klasičan problem transfera radnika na burzu, jer se druga osječka građevinska tvrtka (u privatnom vlasništvu) ponudila odmah preuzeti i zaposliti sve te radnike.

KVOTE ZA STRANE RADNIKE

Prijedlog kvota za sljedeću godinu uključivao je čak 29 tisuća radnih dozvola, od čega za novo zapošljavanje 17.810 dozvola, za produženje već izdanih dozvola devet tisuća dozvola i 1940 dozvola za sezonsko zapošljavanje. Među tim prijedlozima bilo je, očekivano, najviše onih za graditeljstvo. Dok su lani, nakon povećanja kvota, poslodavcima u graditeljstvu na raspolaganju bile 4133 dozvole, za iduće godinu iskazali su potrebu za više od 12 tisuća. Vlada RH, sada je poznato, odobrila im je ipak nešto manji broj.

odlazak

KVALITETNI RADNICI RAZBJEŽALI SU SE DILJEM EU

10.770

radnih dozvola za strane radnike odobrila je Vlada za iduću godinu

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike