Srpski mediji ovih se dana, nakon kritike predsjednika Aleksandra Vučića da pišu o Praljku, a ne o odlukama hrvatskog sabora, raspisali kako Hrvatska od Srbije potražuje 40 milijardi eura ratnog obeštećenja i to na temelju Zakona o pravima branitelja Domovinskog rata gdje je Srbija izrijekom označena kao agresor.

U traženju ratne odštete, tvrdi beogradski Blic, najglasniji je bio Davor Ivo Stier, europarlamentarac HDZ-a, koji je od povjerenika za proširenje Štefana Fülea zatražio da se Srbija pritisne po pitanju plaćanja ratne odštete Hrvatskoj. No, srpski pravni stručnjaci drže kako zahtjev Hrvatske nema zakonsko uporište, jer je Zakon o pravima branitelja nacionalni zakon koji vrijedi unutar granica Hrvatske i “za to su određeni međunarodni sudovi gde je Hrvatska tužbu za genocid već izgubila”. Podsjećaju kako se reparacija spominje u Sporazumu o normalizaciji odnosa Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, koji je potpisan 1996., i u članku sedam tog dokumenta navodi se da će u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu dvije države sklopiti novi sporazum o nadoknadi za svu uništenu, oštećenu ili nestalu imovinu, kao i da će u roku od 30 dana biti sastavljeno povjerenstvo koja će se time baviti.

Šef srpske diplomacije Ivica Dačić tvrdi kako sporazum o nadoknadi za uništenu imovinu nikada nije sklopljen, pa da Hrvatskoj niti ne može poslužiti kao temelj za reparaciju.

- Hrvatska nije ispunila brojne odredbe iz Sporazuma o normalizaciji odnosa, a u kojemu se i spominje sklapanje novog sporazuma o naknadi štete. Zagreb se obvezao na slobodan i siguran povratak izbjeglica, vraćanje u posjed njihove imovine, kao i isplatu pravične naknade za nju. Ništa od toga Hrvatska nije učinila - kaže Dačić, dodajući kako je moguće da Hrvatska politički Srbiju uvjetuje na putu prema EU.

Bojan Milisavljević, s beogradskog Pravnog fakulteta, drži kako Hrvatskoj neće pomoći to što je u Zakon o braniteljima Srbija označena agresorom, jer “agresiju ne poznaje međunarodno sudište”.

- Hrvatska je dugo razmišljala kakav će postupak pokrenuti protiv Srbije. Za agresiju nas nisu mogli tužiti, jer ne postoji konvencija koja je to definirala. O tome je prema svom mišljenju odlučivalo Vijeće sigurnosti. Agresija kao kazneno djelo postoji pred Međunarodnim kaznenim sudom, ali izmjene statuta nisu stupile na snagu i kad stupe važit će samo za one koji tu izmjenu prihvate, a Srbija, naravno, to neće učiniti - pojašnjava Milisavljević i dodaje kako Hrvatska nema načina da od Srbije naplati obeštećenje za ratna razaranja i da je to više priča “za unutrašnju političku uporabu”.