Napokon – uglas su odahnuli domaći proizvođači hrane nakon što je 7. prosinca stupio na snagu dugo očekivani Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, prvi takav zakon u Hrvatskoj.
Njime se uređuje sprečavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom, a lanac njezine opskrbe čine (primarni) proizvođač, otkupljivač te prerađivač i trgovac. Prvi u lancu tvrde da je zakon stigao u pravi čas jer već dugo stenju pod diktatom trgovačkih lanaca – od cijena na policama koje su često svjesno bile manje od nabavne, pa i proizvođačke, rokova plaćanja, pa do naknada za plaćanje mjesta na policama, što se smatralo “trgovačkim reketom”.
– Tvoja cijena jabuke od 2,5 kuna, nakon što sve to platiš – od mjesta na polici, reklame, ulaganja u proširenje prostora centra, kala i drugog na kraju je 1,5 kuna - ilustrira na primjeru voćara Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).
24 primjera
- Zakonom je utvrđena lista s 24 primjera dosadašnjih nepoštenih praksi, to su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police. Tako više neće smjeti biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za krađu proizvoda s polica, za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta i slično - ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Sva prava i obveze reguliraju se ugovorom. To znači “sprječavanje zloporabe dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima i uređivanje tržišta, sankcioniranje nametanja i prebacivanja troškova jedne strane u lancu na drugu, kao i neopravdano raskidanje ugovora i neopravdane naknade za nepostojeće usluge neki su od segmenata koje uređuje ovaj zakon”.
- Trgovačke lance, s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna kuna te otkupljivače i prerađivače s prihodom iznad 50 milijuna kuna zakon obvezuje da postojeće ugovore sa svojim dobavljačima moraju uskladiti najkasnije do 31. ožujka 2018., u suprotnom oni postaju nevažeći - navode u Ministarstvu.
U HVZ-u pozdravljaju zakon, no (male) proizvođače pozivaju na oprez pri potpisivanju ugovora.
– Ne potpisujte ono što ugovorom – počev od količina, rokova isporuke i drugog, niste sigurni da možete ispuniti jer ćete za to lancu plaćati penale. Što bi se reklo - čitajte mala slova, kao u policama osiguranja. Ne potpisujte ono što ne možete ispuniti u smislu količina i rokova. Dobro odvagnite svoje realne mogućnosti i nepredvidive situacije kao što su elementarne nepogode - kaže Ivković.
Voćari pozdravljaju i visine kazni utvrđene zakonom.
- Najviša predložena kazna za pravne osobe podignuta je s 3,5 na pet milijuna, a za fizičke s 1,5 na 2,5 milijuna kuna, dok je prvotno predloženi rok plaćanja proizvođačima/dobavljačima od 60 dana spušten na 30 dana za svježi asortiman. Najvišu kaznu, primjerice, moguće je izreći ako trgovac prodaje neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda - kažu u Ministarstvu. Potonje na svojoj koži itekako su dosad osjećali domaći mljekari, nemoćno promatrajući lagere jeftinog mlijeka u trgovačkim lancima čija je cijena znala biti i samo tri kune.
Rokovi plaćanja
– Lanci su dosad svjesno išli u takve cijene mlijeka. Nabave ga, primjerice, po 5 kuna za litru, a prodaju po 3 kune, svjesno idući i u minus samo da tim artiklom privuku kupce koji zbog tog jeftinog mlijeka kupe kod njih i niz drugih stvari. Kako mlijeko na polici može biti tri kune, a naša, proizvođačka cijena u ovom trenu u prosjeku je 33 eurocenta, oko 2,45 kuna?! Gdje je tu prostor za trgovačku maržu i drugo - pita se đakovački farmer i predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina Branko Kolak.
Upravo su mljekari ti koji su, dodaje, prije tri-četiri godine inicirali donošenje ovakvog zakona da se nepoštenim trgovačkim praksama stane na kraj.
– Sada rokovi plaćanja više neće moći biti besramno dugi poput godine dana, a otkupljivači nam više neće moći reći: 'Kako da vam damo više za mlijeko kada je ono u trgovini 3 - 3,5 kuna?!' kaže Kolak.
Zbog cijena mesa na akcijama u trgovačkim centrima, gdje su one i 20-ak kuna za kilogram, kosu čupaju i stočari.
– Davali smo potporu donošenju ovog zakona, poglavito u dijelu odnosa trgovačkog lanca prema dobavljačima. Najdalje su u tome otišli Mađari i Rumunji i velik dio implementiran je u ovaj zakon. Prema sadašnjem zakonu zabranjeno je prodavati proizvode ispod nabavne cijene s PDV-om, to se smatra nepoštenom trgovačkom praksom, no Ministarstvo financija to ne kontrolira, pa se već godinama to tolerira, da trgovac prepolovi cijenu i ne pita ni proizvođača ni druge. Sve to indirektno je išlo preko leđa farmera. Industrija s farmerima dijeli sudbinu polica - kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić koji ocjenjuje da je Hrvatska dosad bila najnesređenije tržište o tom pitanju.
Suzana ŽUPAN
Tomislav Tolušić
ministar poljoprivrede
Zaštita proizvođača od nekorektnih tretmana
- Cilj Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede je zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Vjerujem da će zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u odnosima između svih sudionika u tom procesu - ističe ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i dodaje da je više od 20 članica EU-a prema različitim modelima uredilo odnose na svojim tržištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je stala uz bok onih koje su se odlučile na rješavanje ovog pitanja usvajanjem posebnog zakona s detaljnim popisom zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi i sustavom upravno-kaznenih mjera koje omogućuju brži i učinkovitiji postupak.
PRAVOBRANITELJ PROTIV NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI
Europska komisija nepoštenu trgovačku praksu drži u fokusu još od 2009. godine. U izvješću za 2015., upućenom Europskom parlamentu i Vijeću, ponovno je prozvala članice koje nemaju regulatorni okvir da ga usvoje te obuhvate cijeli lanac opskrbe hranom i to ne samo za domaće, odnosno zajedničko EU tržište, već obvezu uvedu i za tvrtke s trećih tržišta. Prema EK četiri su ključne kategorije nepoštenih trgovačkih praksi na koje se treba usmjeriti djelotvoran regulatorni okvir. Jedna strana ne bi smjela nepropisno ili nepošteno prebacivati svoje troškove ili poduzetničke rizike na drugu stranu, ne smije tražiti nikakve prednosti ili pogodnosti, a da nije obavila uslugu koja je povezana s traženom prednošću ili pogodnošću, ne smije jednostrano i/ili retroaktivno mijenjati ugovor, osim ako se to ugovorom izričito dopušta uz poštene uvjete i ne smije doći do nepoštenog raskida ugovornog odnosa ili neopravdane prijetnje raskidom ugovornog odnosa. Neke države članice ovu problematiku regulirale su zasebnim zakonom, neke općenitim pravnim propisima, a neke kodeksima. Neki oblik zakona ima 20-ak država EU, Finska i Velika Britanija su kodeks zamijenile zakonom. O tome razmišlja i Slovenija, koja je kodeks usvojila 2011. te čak imenovala profesionalca – pravobranitelja, pri Ministarstvu poljoprivrede, no praksa je pokazala da je kodeks pucanj u prazno jer – nema kazni. Dobrovoljni pristup rješavanju ovog problema u državama članicama koje su ga uvele nije dao željene rezultate osim u Belgiji.
prilagodba
VRIJEME USKLAĐIVANJA TRAJE DO 31. OŽUJKA 2018.
Branko Kolak
predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina
Sada rokovi plaćanja više neće moći biti besramno dugi poput godine dana, a otkupljivači nam više neće moći reći: “Kako da vam damo više za mlijeko kada je ono u trgovini 3 - 3,5 kuna?!”
5
milijuna kuna je najviša predložena kazna za pravne osobe
2,5
milijuna kuna je najviša kazna za fizičke osobe