Objavljeno 6. prosinca, 2017.
Većinu zagađenja izaziva "jednokratno" korištenje plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju
Sredozemlje je već dugo jedno od najzagađenijih mora na svijetu, no problem bi mogao postati i veći jer bi se omjer ribe i plastike u njemu mogao izjednačiti, upozorili su europski stručnjaci.
- U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe dolazi kilogram plastičnog otpada - rekao je za dpa španjolski diplomat Miguel Garcia-Herraiz. "Procjenjuje se da bi do 2030. omjer mogao biti sljedeći: na kilogram ribe - kilogram plastičnog otpada." Garcia-Herraiz zamjenik je glavnoga tajnika Udruge za zaštitu Sredozemlja, regionalnog foruma koji podupire EU, a čiji su se članovi sastali prošli tjedan u Napulju. Garcia-Herraiz zadužen je za odjel vode i vodnih resursa i za okoliš.
I dok u svijetu raste zabrinutost zbog globalnog zagađenja plastičnim otpadom, "još uvijek imamo relativno malo podataka o zagađenosti Sredozemlja, o posljedicama zagađenja na zdravlje morske flore i faune, čak i na ljude", dodao je. Diplomat ističe da većinu zagađenja izaziva "jednokratno" korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra.
Na njezinoj se površini nakupljaju razne toksične tvari, pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Mikroplastika nastaje zbog usitnjavanja većih komada plastike u moru pod utjecajem sunca, valova i vjetra. Ne razgrađuje se i ne mijenja kemijsku strukturu, već se pojavljuje u manjim komadima.
Garcia-Herraiz podsjeća da izravni izvor mikroplastike možemo naći u kozmetičkim proizvodima za "peeling" kože koji sadrže sitne polietilenske čestice. Nakon korištenja te čestice kroz kanalizaciju i ispusne vode odlaze u rijeke i mora. Još jedan izvor mikroplastike u moru su plastični peleti. Plastika se proizvodi u obliku sitnih peleta koji se od proizvođača transportiraju do prerađivača i ondje prerađuju u gotove predmete. Često tijekom transporta peleti završe u moru i postanu smeće, a da nisu poslužili za izradu bilo čega korisnog.
Mikroplastika skriva i sasvim novu razinu problema - zagađivača koji se nalaze na površini mikroplastike. Organske onečišćujuće tvari (eng. POPs, persistant organic pollutants) slabo su ili sporo razgradive kemikalije, poput pesticida DDT-ja. Osim što se sporo razgrađuju slabo su topive u vodi, zbog čega se čvrsto zalijepe na plastiku, poput masnoće koju je teško oprati s plastičnog posuđa.H
PLASTIKA JE 96 % OTPADA
Nakon što ribe ili druge morske životinje progutaju mikroplastiku, kemikalije ulaze u njihov organizam te u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Početkom godine Greenpeace je objavio izvješće kojim se procjenjuje da je 96 posto plutajućeg otpada u Sredozemlju plastika te da je prisutna i na dubini od 3000 metara.