ĐAKOVO - Za čak trećinu pao je broj trihineloskopskih pregleda u Đakovštini. Govore to podatci Veterinarske stanice Đakovo i njezinih ambulanti po okolnim selima. Razloga je više – pad broja uzgajivača i uzgoja, manje svinjokolja, ali i manje konzumenata svinjetine.

Za potonje direktor Veterinarske stanice Đakovo Ante Strmotić ocjenjuje da je rezultat i masovnog iseljavanja. Tako se radni egzodus, odlazak cijelih obitelji, mlađih i srednjih generacija uvukao u sve pore slavonske svakodnevice, pa i u svinjokolje. U pozadini je velikog pada broja trihineloskopskih pregleda i sve veći nemar vlasnika životinja. Nekadašnju krajnju discipliniranost vlasnika i konzumenata mesa netom zaklene životinje u slanju na trihineloskopski pregled u posljednje vrijeme zamijenila je krajnja ležernost. Mnogi priznaju da meso na pregled nose samo kada je “glavno” klanje, oko bivšeg Dana Republike, oko 29. studenoga, a meso bravca, praseta..., zaklanih tijekom godine za hladnjak ili kakvo slavlje i slično ne nose pod mikroskop, jer, kažu, trihinele više nema.

- Nedavno je u Strizivojni bio kirbaj, a zna se kako se on slavi u Slavoniji – kolje se prase i jede se prasetina. No za taj kirbaj na pregled na trihinelu doneseno je samo pet uzoraka mesa - iznosi poražavajući podatak Strmotić. A Strizivojna, koja crkveni god ima za Martinje, 11. studenoga, veliko je mjesto, sa službeno 2525 stanovnika i 600-700 kućanstava pa se samo može zamisliti koliko je mještana i njihovih gostiju za seoski god nehajno jelo meso neprovjereno na trihinelu.

– Bio sam nedavno na jednoj proslavi gdje se posluživala prasetina. Pitao sam je li meso pregledano. Rečeno mi je da nije. Ja ga zbog toga nisam ni okusio - kaže Strmotić. A da trihinela nije iskorijenjena, ovdašnju javnost demantirao je početak 2017. godine, kada je Đakovo tresla prava epidemija trihineloze, u kojoj je zaraženom mesu bilo izloženo više od 60 osoba, a neke su završile i u bolnici s ozbiljnim posljedicama za zdravlje.

Svi su oni zaražene suhomesnate proizvode kušali za prosinačke blagdane, a napravio ih je jedan Đakovčanin. Osim mesa domaćih svinja bilo je tu i zaraženog mesa divljači. Na žalost, i ovogodišnji, smanjeni, broj pregleda mesa govori da narod nije izvukao pouku iz nedavne epidemije. Dr. Tomislav Dijanić, epidemiolog iz Službe za epidemiologiju đakovačke ispostave Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, podsjeća i na tamošnju epidemiju trihineloze iz 2003. godine, kada je njome bilo zahvaćeno oko 20 osoba, s epicentrom u Širokom Polju. Očito je stanka od 14 godina, do nove epidemije početkom 2017., mnogima bila dovoljan razlog da misle kako trihinele više nema.

– Ljudi valjda misle, kada preko godine kolju po jedan komad, da je to “za frižider”, a ne za pušnicu, da će sve meso biti termički obrađeno i tako riješena svaka opasnost od eventualne trihineloze. Hvala Bogu, zasad je sve mirno - kaže slikovito dr. Dijanić.

I direktor VS Đakovo Strmotić potvrđuje da u ovoj sezoni kolinja pozitivnih nalaza dosad nije bilo.

– Broj pregleda pao je za 25-30 posto ne samo u Đakovu nego i njegovim rubnim dijelovima, poput Selaca, u Gašincima, pa i Kešincima, gdje je naša ambulanta, koja je dosad, što se toga tiče, bila jaka - kaže Strmotić.

O drastičnom padu uzgoja po privatnim svinjcima govori i podatak iz Gorjana.

– U tom velikom selu nekada je čak sto domaćinstava imalo jednu i više krmača, a sada raspolodni materijal imaju samo četiri kuće - kaže Strmotić. O drastičnom padu svinjogojstva i stočarstva po selima Đakovštine uopće svjedoči i veterinar VS Đakovo iz drenjanskog kraja Zdravko Bosančić, koji kao najcrnje primjere navodi tamošnja sela Podgorje, Paljevine, Pridvorje, Bračevce...

- Danas u Bračevcima samo dva čovjeka imaju šest krava - nastavlja Strmotić. Ocjenjuje kako je pad broja pregleda na trihinelu počeo prije tri godine, postoji cijele godine, a eskalira u sezoni svinjokolja, počevši od 1. studenoga.