Osijek
GASTROIDENTITET OSIJEKA

Špičekova filozofija: Lokalna
namirnica na malo drukčiji način
Objavljeno 5. prosinca, 2017.

Da se tradicija i suvremeni trendovi u gastronomiji uspješno mogu kombinirati i dopunjavati, uvjerili su se u ponedjeljak osječki i slavonsko-baranjski ugostitelji, turistički vodiči i drugi profili koji se bave djelatnošću proizvodnje i usluživanja hrane i pića na prvoj edukativnoj gastroradionici “Podizanje gastroidentiteta grada Osijeka”, koju je organizirao TZ Grada Osijeka, u suradnji s HTZ-om, u Ugostiteljsko-turističkoj školi. U teorijskom i promidžbenom dijelu profesori s Katedre za marketing EFOS-a prezentirali su najnovije komunikacijske trendove u turizmu s naglaskom na gastronomiju.

Praktični dio – u kuhinji, gdje se sva čarolija događa, odvijao se “pod kuhačom” jednog od najboljih hrvatskih kuhara, Tomislava Špičeka, uz svesrdnu pomoć učenika škole i ugositelja.

- Cilj je radionice potaknuti obogaćivanje jelovnika slavonsko-baranjskih ugostiteljskih objekata, pridonijeti razvijanju novih ideja vezanih uz tradicijske slavonske recepte i prepoznavanju Osijeka na aktualnoj gastronomskoj karti Hrvatske i Europe. S potrebom da priču o osječkoj i slavonsko-baranskoj gastronomiji razvijamo dalje, pozvali smo goste koji će u tom pogledu pomoći našim ugostiteljima – kaže Saša Uranjek, direktor TZ Grada Osijeka.

Tomislav Špiček zajedno je s kolegom kuharom Damirom Bogunovićem izradio recepture u nekoliko sljedova vodeći se namirnicama karakterističnima za Slavoniju – od smuđa, jelena, crne slavonske svinje, kulena, oraha...

- Uvijek sam za našu lokalnu namirnicu koja će se pripremiti na malo drukčiji način, tu nema puno filozofije. Kada imaš kvalitetnu namirnicu, uspjeh je zagarantiran. Tradiciju trebamo poštovati, a ne bježati od nje. Trebamo imati pomake prema boljem, ali treba biti oprezan, zakon prirode je za mene najjača stvar što se hrane tiče – kaže Špiček, koji je uzvanicima pokazao i kako pripremljena jela prezentirati. Tako, primjerice, kulen nije klasično poslužen uz sir, nego je pripremljena hladna salata od drobljene pšenice, poriluka, bučinog ulja, octa i kulena presotiranog na malo maslaca u tavi. Svaka kuhinja, od slavonske, zagorske, dalmatinske, istarske, kaže, ima svoje čari, a od slavonskih jela najdraža su mu ona “na žlicu” poput čobanca, perkelta i fiša.

Jasenka PEJAKOVIĆ
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POČAST PRVOM HRVATSKOM PREDSJEDNIKU

Dr. Franjo Tuđman jedan je
od najvećih hrvatskih sinova

2

COCA-COLIN KAMION U OSIJEKU

Stigli Djed Božićnjak i njegovi vilenjaci

3

ZANIMLJIV BLAGDANSKI PROGRAM

Biljski Advent bez struje

oglas