Objavljeno 6. prosinca, 2017.
POŽEGA
Projekt brze ceste Požega – Staro Petrovo Selo i brze ceste obilaznice oko grada Požege i Pleternice projekti su o kojima se već godinama priča, koji su pomalo postali kritika oporbe i priče koje se spominju samo pred izbore.
Vladina investicija
Izbori i izborne kampanje su prošli, a na red je došla sveobuhvatna i potpuna prezentacija gradnje nekoliko brzih cesta na području Požeško-slavonske županije. Projekt su predstavili čelnici Hrvatskih cesta, članovi Uprave Alan Leverić i Nikša Konjevod, voditelji pojedinih resora koji su nadležni za planiranje i gradnju cesta, projektanti pravca Požega – Staro Petrovo Selo, a uz čelništvo županije, gradova i općina nazočili su i brojni gospodarstvenici, predstavnici javnih ustanova i društvenog života županije.
Osim upoznavanja s cijelim sustavom Hrvatskih cesta, glavnina prezentacije odnosila se na gradnju brzih cesta Pleternica – Poloje, obilaznica Pleternica – Požega – Brestovac te izlaznog pravca Brestovac – Staro Petrovo Selo i izlaza na autocestu A3. Pri predstavljanju projekta predstavnici Hrvatskih cesta iznijeli su planirane rokove, one o početku izgradnje koji se planira za 2020. godinu, ali uz napomenu da ako ranije završe svi pripremni radovi, projektiranje i otkup zemljišta, radovi mogu početi i u 2019. godini.
- S ponosom mogu reći da u Požegi prezentiramo ono što Vlada u ovom razdoblju planira investirati, a to je deset puta više sredstava u ovu županiju nego između 2013. i 2017. godine. Naime, od 2017. do 2020. godine u ovu županiju planiramo investirati više od 48 milijuna kuna u izgradnju. Ovo je samo primjer da hrvatska Vlada kroz Projekt Slavonija ima kao glavni cilj revitalizaciju ovog prostora - rekao je član Uprave Hrvatskih cesta Alen Leverić.
Pitanje opstojnosti
Do sada je o gradnji ovih pravaca koji bi županiju izvukli iz prometne izolacije govorio saborski zastupnik Franjo Lucić, koji je odmah nakon što je 2007. godine postao saborski zastupnik i član Upravnog odbora Hrvatskih cesta iznio ove inicijative i cijelo vrijeme nije dopustio da se tema gurne pod tepih. Iako je to vrlo velika investicija, koja bi prve tunele donijela i u Slavoniju, za koju mnogi misle da je ravna, Lucić smatra da je to realno, izvedivo, a za Požeško-slavonsku županiju najvažnije pitanje koje otvara vrata i razvoju gospodarstva.
Upravo Projekt Slavonija, kojim je Vlada RH postavila puni fokus zanimanja na Slavoniju, vjetar je u leđa ovom projektu.
- U ime Požeško-slavonske županije sretan sam da ono o čemu se govorilo niz godina danas počinje prezentacijom i, siguran sam, vrlo brzo i realizacijom važnog projekta. Za našu županiju izlaz na brzu cestu pitanje je opstojnosti. Potpisani su i ugovori vezani uz aglomeracije, a i ovaj projekt potvrdan je odgovor na pitanje imaju li Slavonija i ova županija pravo biti jednako razvijene kao ostatak Hrvatske. Ovakvi projekti s hrvatskom Vladom koja je to jasno naznačila, siguran sam, potaknut će gospodarstvenike da ovu infrastrukturu koja se gradi kapitaliziraju otvaranjem novih radnih mjesta, čime se jamči i ostanak mladih ljudi u ovom prostoru - istaknuo je župan Alojz Tomašević.
Vrijednost projekta gradnje brze ceste je više od 850 milijuna kuna, u prvoj varijanti kada bi brza cesta imala samo po jedan trak u svakom smjeru. U drugoj varijanti, ako bi se odmah gradila dva traka u svakom smjeru, taj iznos bio bi oko milijardu i 50 milijuna kuna, što je svakako manje za 130 milijuna kuna nego da se naknadno grade ta dva traka. AGM Kruna
1670 metara tunela u Slavoniji
Cesta je projektirana i predviđena kao četverotračna, a zbog dužine tunela od 1670 metara svakako se moraju praviti dvije tunelske cijevi, u kojoj bi jedna bila sigurnosno-servisni tunel, ili da se odmah prave četiri traka pa da se onda koriste obje cijevi za promet. Kako se uskoro očekuje lokacijska dozvola, cijeli projekt i otkup zemljišta trebao bi biti gotov do kraja 2019. godine, za što su osigurana sredstva. Radovi bi trebali početi najkasnije u proljeće 2020. godine.