Objavljeno 6. prosinca, 2017.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić jučer je u Osijeku najavio da će se sredstva predviđena za Hrvatsku Programom ruralnog razvoja, 2,4 milijarde eura, utrošiti i prije 2020. godine, uz stopostotnu iskorištenost toga dijela europskih fondova.
Sudjelujući na konferenciji "Ruralni razvoj - uloga u lancu proizvodnje hrane" u organizaciji tjednika Lider i Ministarstva poljoprivrede, Tolušić je kazao da se hrvatska poljoprivreda danas nalazi u paradoksalnoj situaciji, jer proizvodnja velikog broja proizvoda nije samodostatna, a s druge strane dobar dio tih proizvoda se izvozi. Naime, Hrvatska ima milijun hektara obradivih površina, registrirano je 165.000 OPG-ova od čega 70.000 OPG-ova ima samo jednog člana, dok je korisnika poticaja 105.000. Isplaćeno je oko 3,5 milijardi kuna izravnih plaćanja, a 434 milijuna kuna je isplaćeno kroz mjere ruralnog razvoja - istaknuo je Tolušić, naglasivši kako nikad većih potpora nije bilo isplaćeno u povijesti Republike Hrvatske, a poljoprivredna proizvodnja je manja nego ratnih devedesetih. Jedan od razloga je i nepostojanje strategije razvoja poljoprivrede, smatra Tolušić, jer poljoprivrednici, bez jasnog smjera, proizvode kaotično, prema trenutačnim trendovima na tržištu, nesređene zemljišne knjige, nepostojanje poduzetništva u poljoprivredi, slaba educiranost poljoprivrednika, niska konkurentnost proizvodnje, loša dobna struktura te depopulacija ruralnih prostora, trenutačna je slika hrvatske poljoprivrede.
No, Tolušić je naveo aktivnosti ministarstva kojima se nastoji poboljšati situacija kao što je učinkovitiji rad uprava i agencija, predlaganje novih zakona i pravilnika kojima je za cilj promoviranje domaćih proizvođača i pojednostavljenje procedura te uvođenje kratkih lanaca prehrane. Tolušić ističe da će velika većina bitnih zakona koji će pomoći poljoprivrednicima biti donesena tijekom ove godine, ako već nije usvojena, poput zakona o poštenijoj trgovačkoj praksi, poljoprivrednom zemljištu, OPG-u te morskom ribarstvu i akvakulturi. Također, smatra kako se Programom ruralnog razvoja može puno napraviti. Naveo je podatke da je od predviđenih 2,4 milijarde eura u tom programu do sada raspisano natječaja u iznosu iznad 50 posto ukupne vrijednosti programa. Pritom je 30 posto tog novca već ugovoreno, a 15 posto je do sada i isplaćeno. "Uz nove, lakše procedure u novim natječajima i brže povlačenje novca, mogu obećati poljoprivrednicima da ćemo, ne do kraja 2020. godine, nego puno prije potrošiti taj novac i imati stopostotnu iskorištenost toga dijela EU fondova", poručio je Tolušić. Smatra kako će, uz odgovarajući zakonodavni okvir, nužno biti i udruživanje proizvođača te stvaranje proizvođačkih organizacija, jer ozbiljniji nastup obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva (OPG) na tržištu bez toga neće biti moguć. No, Tolušić je prezentirao i viziju hrvatske poljoprivrede budući da uskoro stupa novo programsko razdoblje ZPP-a od 2021. do 2027. gdje će države članice samostalno moći birati smjer razvoj nacionalne poljoprivrede.
Roberta SORIĆ/Hina
ORGANIZIRANJE U KLASTERE
Boris Piližota, dogradonačelnik Osijeka, pozdravio je prisutne i iznio primjer Klastera poljomehanizacije koji, sa sjedištem u Osijeku, okuplja sve hrvatske proizvođače mehanizacije i omogućuje im prezentacije na najvećim sajmovima Europe, što sami ne bi mogli. Piližoti je to pozitivan primjer organiziranja koji bi trebali slijediti OPG-ovi kako bi, osim kvalitete, bili i konkurentni, ali i mogli osigurati dovoljne količine određenog proizvoda za tržište.
Smjernice za razvoj
Petar Lagator, dožupan osječko-baranjski, nada se kako će ova konferencija dati osnovne smjernice za razvoj trenutačno nezadovoljavajuće suradnje između proizvođača, prerađivača i krajnjih korisnika - kupaca.
Poljoprivredni proizvod treba ugraditi u prehrambeni za izvoz
Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović kazao je da je cilj konferencije pokazati kako je moguće povezati domaću proizvodnju i prehrambenu industriju i učiniti ih konkurentnima. Naime, legitimno je pokušati smanjiti uvoz, ali u uvjetima globalnog tržišta bolje je povećati izvoz te domaći poljoprivredni proizvod ugraditi u prehrambeni proizvod za izvoz, rekao je Šajatović.