Objavljeno 5. prosinca, 2017.
Prošle zime životinje su Slatinom počele šetati u veljači, ove su stigle već u prosincu
SLATINA - Ovih dana ponovno je aktualiziran problem koji je na 6. sjednici Gradskog vijeća Slatine 17. studenoga istaknuo vijećnik Josip Hetrih. Njegovo se, naime, vijećničko pitanje odnosilo na veliki problem koji građanima Slatine posljednjih mjeseci predstavljaju životinje na ulicama grada, a riječ je o psima lutalicama ili psima neodgovornih vlasnika, ali i na još veći problem lisica i kuna, “koje možete sresti u večernjim i noćnim satima i u samom središtu grada”.
Čekajući propis
Odgovarajući na to pitanje, pročelnik Marin Kokorić rekao je da će sljedeće godine biti sagrađeno sklonište za životinje, a sukladno novom Zakonu o zaštiti životinja, u pripremi je opći akt kojim će se propisati način postupanja s divljim životinjama pronađenim izvan njihova prirodnog staništa.
Nepuna dva tjedna nakon te sjednice na FB profilima pojavile su se fotografije lisica kako bezbrižno traže hranu uz kontejnere za otpad pokraj stambenih zgrada u Kolodvorskoj ulici. Građani su preplašeni i zabrinuti, osobito za djecu.
Budući da Ministarstvo poljoprivrede u posljednje vrijeme sve češće dobiva upite stanovnika i službenika jedinica lokalne samouprave sa zamolbom za rješavanje problema prouzročenih pojavom divljači u naseljima, ono podsjeća na obvezu poštovanja Zakona o lovstvu i propisanu obvezu donošenja Programa zaštite divljači, “kako bi se slučajevi pojave divljači riješili na najprihvatljiviji i najbrži mogući način i omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači”.
Zabrinjava činjenica da su se prošle zime lisice i druge divlje životinje u potrazi za hranom počele pojavljivati u slavonskim vrtovima i dvorištima, pa i u središtima naselja, početkom veljače, a ove “sezone” poranile su i počele dolaziti u čovjekovu blizinu već početkom prosinca.
Servirana hrana
O toj pojavi razgovarali smo s dipl. ing. šumarstva Antunom Rapom, stručnom osobom za provođenje Lovno-gospodarske osnove u lovačkim društvima Jelen Noskovci i Sokol Čađavica.
– Čagljevi su kod nas vrhunski predatori koji love u “obiteljskim” skupinama (mužjak, ženka i štenci), a poneki od njih uvijek traže novi prostor gdje bi se smjestili. Naime, čovjekov okoliš s mnogo mačaka, psića, miševa, štakora, ostataka hrane, odlična je prehrambena baza predatora (čagljeva, lisica, kuna) i može se očekivati njihovo pomicanje prema naseljenim mjestima, gdje im je hrana na određeni način “servirana”.
Rap na isti način objašnjava približavanje lisica naseljima. Njihova osnovna hrana su miševi, koji početkom zime iz polja polako dolaze bliže naseljima. Kako nestaju prirodni zakloni i usjevi na poljima, tako se i divljač povlači na mjesta gdje ima zaklona, a to su šume ili šumarci, pa i živice, zapuštena imanja i nepokošeni vrtovi, kojih je u Slavoniji sve više. Tako prvo dođe fazan, zatim lisica, pa onda i čagalj.
– Svaki susret divlje životinje i ljudi potencijalno je opasna situacija. Naime, manje je vjerojatno da će životinja napasti čovjeka, ali nije isključeno, a više da će uništavati imovinu. Naseljeno mjesto životinjama je mogućnost jednostavnije i brže hrane, i to je glavni razlog njihova dolaska.
Petar ŽARKOVIĆ
Podzakonski akti i odstrel
Prema Rapovim riječima, podzakonskim aktima morao bi biti reguliran način odstrela divljih životinja u naseljenom mjestu i razrađen način postupanja, zaduživanje odgovornih za provedbu (policija, komunalni redar, lovci), jer je riječ o potencijalno opasnoj situaciji s mogućnošću počinjenja materijalne štete ili ranjavanja. Proizlazi da je sve još uvijek nedorečeno i neizvjesno. “Zbog oralne vakcinacije lisica već dvije godine u Hrvatskoj nije zabilježen slučaj bjesnoće, ali je ekspandirala populacija lisica. Ove godine zbog mnogo miševa sva mladunčad uspjela se othraniti, tako je u prirodi – višak hrane daje višak grabežljivaca. Odstrel je jedina mogućnost držanja određene populacije pod kontrolom”, kaže Antun Rap.