Beogradski Blic donosi opsežan tekst o Registru nematerijalnog kulturnog nasljeđa UNESCO-a, u kojemu Srbija ima samo jednu stavku, a Hrvatska čak 14, pa se autorica članka pita kako to Hrvati uspijevaju, a Srbi ne.

- Srpska porodična slava je prije tri godine uvrštena u Registar nematerijalnog kulturnog nasljeđa UNESCO-a i to je prvo i jedino kulturno dobro iz Srbije upisano na tu listu. Za razliku od naše zemlje, Hrvatska je zaštitila čak 14 nematerijalnih dobara, Bugarska pet, a Makedonija tri. Pitanje koje se postavlja u ovom trenutku jest zašto se na toj listi nalazi samo slava i je li to jedino nematerijalno dobro koje Srbija ima - piše autorica i dodaje kako je Srbija 2010. ratificirala UNESCO-ovu Konvenciju o zaštiti i očuvanju nematerijalnog nasljeđa i od tada Srbija može predlagati dobra nematerijalne kulture za koja smatra da su vrijedna zaštite jer su jedinstvena u svijetu.

Hrvatska je samo u 2009. registrirala sedam zaštićenih dobara, navodi Blic. No u srpskom Ministarstvu kulture i informiranja odgovaraju kako je to logično, jer se Hrvatska ratificirala u Registar još 2003., a Srbija sedam godina poslije, ali nisu željeli objašnjavati zašto i kako je Srbija u sedam godina uspjela uvrstiti i zaštititi samo jedno dobro. Na srpskom popisu dobara nematerijalne kulture ima 37 elemenata i neke od njih će sigurno kandidirati za Registar UNESCO-a. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je 156 dobara nematerijalne kulture. M.Flego