Novosti
SKUP “KAMO IDE ISTOČNA HRVATSKA”

Za zaustavljanje iseljavanja i rast trebamo strategiju i snažnu intervenciju države
Objavljeno 4. prosinca, 2017.

Desetak hrvatskih demografa, ekonomista, povjesničara i teologa pokušavalo je na znanstvenom skupu u Đakovu pronaći odgovor na pitanje “Kamo ide istočna Hrvatska“.

Skup o demografskom stanju, prognozama i traženju izlaska iz krize Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar–Kitarović, uz pokroviteljstvo Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Požeške biskupije te uz supokroviteljstvo Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije, a organizator je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu.

Starenje

Iako nije nazočila skupu, pročitano je izlaganje akademkinje Alice Wertheimer-Baletić na temu “Depopulacija i starenje stanovništva – temeljni demografski procesi u Hrvatskoj”, gdje je istaknuto kako demografska istraživanja u prva dva desetljeća 21. stoljeća, osobito između 2008. i 2017., pokazuju da je demografska bilanca Hrvatske izrazito nepovoljna, jer je obilježavaju prirodna depopulacija (sve veći broj umrlih u odnosu na broj rođenih), i migracijska depopulacija (sve veći negativni migracijski saldo, tj. višak broja iseljenika u odnosu na broj useljenih).

Demograf, prof. sr. dc. Anđelko Akrap, govorio je o depopulacijskim procesima u slavonskim županijama. Prvi dio izlaganja temeljio se na analizi demografskih trendova u slavonskim županijama od 1960-ih godina do danas. U drugom dijelu izlaganja namjera je bila predočiti čimbenike dugogodišnjih depopulacijskih procesa.

- Da bi se potaknuo gospodarski razvoj i zaustavilo iseljavanje, potrebna je dugoročna strategija gospodarskog razvoja i snažna državna intervencija. Zaustavljanje iseljavanja i daljnjeg pada broja rođenih ne može se očekivati od kampanja i povremenih kratkoročnih intervencija u slavonsko gospodarstvo - zaključio je prof. Akrap.

Vrednovanje braka

Izv. prof. dr. Nenad Pokos i izv. prof. dr. Roko Mišetić govorili su o prirodnom kretanju stanovništva istočne Hrvatske 1971. – 2016., a izv. prof. dr. Dražen Živić izlagao je na temu “Ljudski i demografski gubitci te materijalna ratna šteta u istočnoj Hrvatskoj u Domovinskom ratu kao odrednice depopulacije i demografskog izumiranja”. Doc. dr. Krešimir Ivanda govorio je o demografskim trendovima u gradovima Slavonije, a povjesničar prof. dr. Josip Jurčević govodio je o povijesnim čimbenicima depopulacije istočne Hrvatske.

“Kakvi su procesi s obzirom na vrednote braka, obitelji i željene djece u Hrvata?”, bila je tema zanimljivog izlaganja izv. prof. dr. sc. Gordana Črpića.

- Istraživanja tematike braka i obitelji u Hrvatskoj pokazuju da su brak i obitelj visoko vrednovane institucije. Kada se analiziraju vrijednosti važne za uspjeh braka, dolazimo do rezultata da su najčešće najviše rangirane sljedeće vrijednosti: vjernost, razumijevanje, spremnost na dijalog s partnerom. Željeni broj djece kreće se iznad stope reprodukcije populacije, odnosno iznad 2,15 totalnog fertiliteta. Iz tih nalaza, na prvi pogled, dalo bi se zaključiti da su brak i obitelj stabilni u Hrvatskoj te da Hrvatska nema demografskih problema. Međutim, empirija pokazuje suprotno, rekao je, između ostaloga, prof. dr. Črpić.

Što čini Crkva za brak i obitelj i što bi moglo i trebalo mijenjati? pitao je u svom izlaganju prof. dr. sc. Pero Aračić, upravitelj Zavoda HAZU-a u Đakovu.

- Mnogi su desetljećima sudjelovali u izgradnji sustava rada za brak i obitelj kao teoretičari, ali i praktičari na područjima gdje žive Hrvati. Iako su mnogi upozoravali na neke procese u korpusu hrvatskoga naroda i ostali kao glas vapijućega u pustinji, još su morali doživjeti i ovaj raspad brakova i obitelji kao kuća od karata, koji sve stavlja u tjeskobu, ali i sav rad u pitanje. Istina je da postoji određeni broj čvrstih i uspjelih brakova i obitelji i onih koji rađaju djecu te ipak održavaju hrvatski narod u životu, ali ih je sve manje - zaključio je prof. dr. Aračić.

Izv. prof. dr. Vladimir Dugalić govorio je na temu “Obitelj i tržište rada u svjetlu načela socijalnoga nauka Crkve”, mr. sc. Branko Barbić “Hrvatske useljeničke politike u zakonima i institucijama 1991. – 2017”, izv. prof. dr. Ivica Šola o temi “Hrvatski mediji i bračno-obiteljska problematika kakav ugođaj i vrijednosne stavove promiču i stvaraju?”, te doc. dr. Stjepan Šterc “Programski i operativni raskorak u provođenju demografske revitalizacije”.

Maja MUŠKIĆ
VAŽNA JE PROMJENA MENTALITETA

“Socijalni nauk Crkve naglašava i važnost zadružne kulture rada te važnost primjerene socijalne zaštite. U konačnici, socijalni nauk Crkve uvijek daje prednost radu nad kapitalom te promiče duh solidarnosti i socijalne osjetljivosti u duhu supsidijarnosti i decentralizacije. Posebice je važna promjena mentaliteta, jer dijete se uvijek mora promatrati kao dar, a ne kao ekonomski čimbenik koji treba osigurati roditeljima sigurnu mirovinu u starosti”, zaključio je u svom izlaganju izv. prof. dr. Vladimir Dugalić.

Možda ste propustili...

IZMJENE ZAKONA U JAVNOJ RASPRAVI

Državnom odvjetniku najviše dva mandata

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana