BELI MANASTIR

Što je temperatura bliža nuli po baranjskim je domaćinstvima sve više kolinja, pa tako i trihineloskopskih pregleda. Prema pretpostavkama, Veterinarska stanica u Belom Manastiru, pod čijom je ingerencijom dio Baranje, bez općina Bilje i Jagodnjak, ove bi godine mogla obaviti približno 5000 pregleda. Približno 1000 uzoraka, pak, očekuje se na području općina Bilje i Jagodnjak.

Koliko su u Baranji popularne svinjokolje, dokaz je i slučaj iz malog naselja u okolici Bilja. Na misu u jednu od tamošnjih kuća, budući da u mjestu nema crkve, dolazi svega nekoliko, većinom starijih ljudi. No, kako su temperature pale blizu nuli, a vrijeme je svinjokolja, mnogi ne smatraju korisnim hraniti svinje, nego ih što brže “preseliti” u hladnjake ili pušnice. Tako su mislili i stanovnici tog baranjskog mjesta, pa je žena zadužena za otključavanje kuće u kojoj se održavaju mise, znajući da će na unaprijed dogovorenoj svinjokolji biti i njezine prijateljice, inače redovne ma misama, zamolila župnika da - misu prolongira za neki drugi dan. Svjestan što ljudima znače svinjokolje, župnik je njezinoj molbi bez problema udovoljio.

- Broj svinjokolja u Baranji znatno je manji nego prije desetak i više godina. Gledajući samo individualni sektor, Veterinarska je stanica tada obavljala i po 15-ak tisuća pregleda tijekom sezone, plus one iz nekadašnje beljske klaonice, ali se ova brojka posljednje dvije-tri godine stabilizirala na približno 5000 uzoraka - priča Vinko Benić, direktor Veterinarske stanice Beli Manastir, sa zadovoljstvom konstatirajući kako već duže vremena nije zabilježen ni jedan pozitivan uzorak.

- Nikada se ne zna što nas čeka, ali ovaj podatak kaže kako je trihineloza u Baranji, bar za sada, iskorijenjena - ponavlja izjavu koju je za Glas Slavonije dao krajem prošle sezone kolinja, u siječnju ove godine, podsjećajući kako su posljednji pozitivni uzorci domaćih svinja, njih četiri, evidentirani prije četiri godine, dok su dva zaražena uzorka divljači izuzeta prije dvije godine.

Izostanak trihineloze objašnjava dobro provedenim deratizacijama. Vraćajući se na broj obavljenih trihineloskopskih pregleda koji bi trebao biti jednak broju zaklanih svinja, odnosno broju svinjokolja, rapidno smanjene u odnosu na prije deset i više godina objašnjava svojevremenim početkom sindikalne prodaje takozvanih beljskih polovica, te kasnije širokom ponudom jeftinog mesa, većinom uvoznog, u trgovačkim lancima. Tijekom akcija, naime, svinjsko se meso može kupiti za pravu bagatelu, pa se socijalno ugroženi krajnji kupac, bez obzira na kvalitetu mesa, ne obazire na krilatice tipa kupujmo domaće, nego se odlučuje na kupnju znatno povoljniju za kućni budžet. Trećina svinjokolja manje nego što je bio slučaj prije desetak godina o tome sasvim dovoljno govori. Što se ponude i potražnje svinja u Baranji tiče, struka tvrdi kako svinja ima nešto više od trenutačne potražnje. Cijena kilograma žive vage debelih svinja kreće se od 14 do 15 kuna, dok se krmače prodaju po cijeni između osam i deset kuna. Ne očekuje se, bar za sada, smanjenje cijena.

Cijena trihineloskopskog pregleda nije promijenjena, a najveća navala na belomanastirsku Veterinarsku stanicu očekuje se u drugoj polovini prosinca.