Osijek
FRA ŽELJKO PAURIĆ, OSJEČANIN U ZEMUNU

Na Dan grada dovodim hodočasnike iz Srijema
Objavljeno 2. prosinca, 2017.

Patera Željka Paurića poznaju brojni Osječani. Najbolje je godine svog redovništva, čak 27, proveo u osječkom franjevačkom samostanu u Tvrđi, čiji je bio gvardijan niz godina. U Bjelovar je premješten 2009., a potom 2011. u Zemun, gdje i sada djeluje.

Čest je gost u Osijeku uz koji ga vežu brojni ljudski kontakti. Zahvaljujući upravo fra Željku Osječani su imali prigodu uživati u koncertima ozbiljne glazbe u sklopu ciklusa “Barokna glazba u baroknoj crkvi”, koji su se odvijali u prekrasnom prostoru obnovljene crkve sv. Križa u Tvrđi. Njegovom je zaslugom naš grad nekoliko godina bio domaćin ekumenskog festivala popularne kršćanske glazbe Kristfest koji je ugošćavao neka od najvećih imena toga žanra, uključujući i dobitnike glazbene nagrade Grammy te izvođače koji su za tu nagradu bili nonimnirani u žanru kršćanske glazbe. U prostoru samostana otvorio je i galeriju te sakralni muzej, a svojom najvećom zaslugom fra Željko smatra oživljavanje zamrlog kulta Gospe Osječke. Upravo će na Dan grada sa sobom u Osijek dovesti skupinu hodočasnika iz Zemuna.

Franjevci u Zemunu

Franjevci u Zemunu djeluju već stoljećima u svome samostanu u središtu tog grada koji je od 1934. administrativno postao dio Beograda. Samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja sagrađeni su 1775., a nakon požara 1790. franjevci se vraćaju u Zemun 1807. Od 1971. do 2004. franjevci su vodili i župu sv. Ivana Kapistranskog u Novom Beogradu, koju potom preuzimaju dijecezentski svećenici, a malobrojni katolici iz Novog Beograda, u nedostatku vlastite crkve, okupljaju se danas u zemunskoj kapelici sv. Roka. Osim franjevaca, u Zemunu, dakako, djeluje i matična župa Uznesenje Blažene Djevice Marije na čelu sa župnikom i dekanom vlč. Jozom Dusparom, a vrijedi spomenuti i dva ženska katolička samostana, sestara milosrdnica i školskih sestara franjevki. U Zemunu je postojala i velebna trobrodna neogotička crkva sv. Vendelina s dva zvonika, no, poslijeratni je komunistički režim tu crkvu svravnio sa zemljom te uništio njezin inventar zajedno s orguljama.

Malo katolika

- Danas je katolika u Zemunu malo. U našoj franjevačkoj crkvi okuplja se njih stotinjak. Uglavnom je riječ o starijim ljudima, mahom iz mješovitih brakova - govori nam fra Željko. No, ta činjenica nije ovom agilnom pastoralcu prepreka da se sav njima posveti. Skromno nam kaže: “Radim sve što sam i u Osijeku, ali u mnogo manjim razmjerima”. Fra Željko u Zemunu slavi mise, propovijeda, ispovijeda, susreće se s vjernicima i drži predavanja o vjeri. Organizira koncerte, predstavljanje knjiga i radionice s djecom koje se događaju uoči većih blagdana. “Sve su to unuci i praunuci vjernika koji kod nas dolaze na misu, mnoga su od njih krštena u pravoslavnoj crkvi, ili nisu uopće krštena”, kaže nam. Osim na blagdan Božića, franjevačka je crkva prepuna i na svetkovinu sv. Antuna Padovanskog. Nekada su, prije rata, taj blagdan dolazili masovno proslavljati i brojni pravoslavci. Na taj blagdan fra Željko služi čak četiri mise. U oba slučaja u velikom broju nahrupe i kriptokatolici, odnosno ljudi koji svoje katoličko podrijetlo skrivaju od javnosti ne želeći upadati u nevolje zbog činjenice da su im roditelji, bake ili djedovi hrvatskog podrijetla.

Tri pljačke

Iako će fra Željko reći kako katolike u Zemunu nitko ne dira, priznaje da je od 2011. njegov samostan bio čak tri puta opljačkan, a ukraden mu je i automobil. U Baču se prije dvije godine dogodila još gora situacija, jer je napadač teško premlatio fra Josipa Špehara i zamalo ga ubio. Jednom je neki sumanuti tip zemunsku franjevačku crkvu netom prije početka mise polio nekakvom masnom tekućinom, vjerojatno rastopljenim čvarcima. “Morali smo to dva dana čistiti”, kaže. No, to su i svi incidenti koji su se dogodili.

Draško CELING
JEDINI ZEMUNSKI FRATAR

Fra Željko Paurić jedini je fratar u svome samostanu, a ista je situacija i u franjevačkim samostanima u Baču i Novom Sadu. Nešto bolje je u Subotici, gdje se nalazi čak četvero njihove subraće, dvojica svećenika, od kojih je jedan svima njima gvardijan, i dva časna brata. To govori kako franjevci doživljavaju krizu zvanja, jer je nekada u zemunskom samostanu znalo biti čak i pet fratara. U Novom Sadu službovao je i fra Tadej Stjepan Vojnović (1939. - 2008.), veliki intelektualac i propovjednik koji je prethodno ostavio duboki trag u Osijeku i Zagrebu. U Zemunu je dvadesetak godina predstojnik samostana bio fra Marko Kurolt koji je tijekom okupacije spašavao kulturnu baštinu iz razorenog samostana u Vukovaru.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POČAST PRVOM HRVATSKOM PREDSJEDNIKU

Dr. Franjo Tuđman jedan je
od najvećih hrvatskih sinova

2

COCA-COLIN KAMION U OSIJEKU

Stigli Djed Božićnjak i njegovi vilenjaci

3

ZANIMLJIV BLAGDANSKI PROGRAM

Biljski Advent bez struje

oglas