Novosti
MOŽE LI SE UTJECATI NA PRESUDU

Pravne mogućnosti za osporavanje “zločinačkog pothvata” vrlo su uske
Objavljeno 1. prosinca, 2017.

U presudi Žalbenog vijeća Haškog suda šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko označeni su sudionicima udruženog zločinačkog pothvata.

Premijer Andrej Plenković u srijedu je izjavio kako Vlada smatra da mnogi navodi iz presude Žalbenog vijeća ne uvažavaju povijesnu istinu i činjenice, da nisu utemeljeni i da su politički neprihvatljivi te ističe kako će razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi ih osporila.

Obnova postupka

Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da je pravni prostor za osporavanje presude zapravo vrlo uzak. Prof. dr. sc. Davor Derenčinović, s Pravnog fakulteta u Zagrebu, objasnio je koje su to pravne mogućnosti za osporavanje te presude.

Haški sud uskoro će prestati postojati, a naslijedit će ga tzv. rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (Mechanism for International Criminal Tribunals - MICT, nap. a.). Dio tog mehanizma, objašnjava prof. Derenčinović, odnosi se na bivšu Jugoslaviju, a dio na Ruandu. Mehanizam ima nekoliko funkcija. Primjerice, navodi on, jedna od tih funkcija je i izvršenje kazni za pravomoćno osuđene osobe. Taj mehanizam dobit će i još neke ingerencije koje je do sada imao Haški sud.

- Jedna od mogućnosti koje predviđa statut tog rezidualnog mehanizma jest i preispitivanje, odnosno revizija presude. Prema pravilu 146, ako se otkriju neke nove činjenice, koje nisu bile poznate u vrijeme vođenja postupka i koje nisu mogle biti otkrivene, a mogle bi biti odlučujuće za donošenje drukčije odluke, postoji mogućnost da osuđenici ili tužiteljstvo predsjedniku tog rezidualnog mehanizma podnesu zahtjev za preispitivanje presude. To bi bila neka vrsta obnove postupka. Takvu mogućnost, dakle, nema država - ističe prof. Derenčinović.

Naglašava kako država može nešto učiniti, ali ne u ovom postupku, “osim ako dođe do njegove obnove”, nego u drugim postupcima koji su za Hrvatsku itekako zanimljivi.

- Imamo pravni interes u predmetima Šešelj, Simatović-Stanišić, kao i u predmetu Mladić za genocid u općinama u kojima su žrtve bili Hrvati. Tu bi se Hrvatska trebala uključiti kao prijatelj suda. Prema pravilu 83 statuta međunarodnog rezidualnog mehanizma vijeće može pozvati državu, organizaciju ili osobu ili im odobriti da pristupe vijeću i iznesu stavove o bilo kojem pitanju koje odredi vijeće - upozorava prof. Derenčinović.

On smatra da je, recimo, u predmetu Šešelj bilo prostora da intervenira Hrvatska, što bi bilo važno ne samo za Hrvatsku nego i za širi kontekst događaja tijekom Domovinskog rata. Također bi bilo dobro da se Hrvatska uključi i u predmet Simatovića i Stanišića, koji su optuženi za zločine u Hrvatskoj i BiH, jer se tu radi o izravnoj uključenosti Srbije preko Službe državne sigurnosti (SDS).

Ružan kraj

- Mislim da bi se u Hrvatskoj o tim stvarima trebalo početi strateški promišljati, a ne donositi odluke ad hoc. Odnosno nizom drugih mjera, lobističkih i svakako političkih, a ne samo pravnih, treba utjecati da se ova percepcija o Hrvatskoj, koja je u ovom trenutku negativna, promijeni, jer jednostavno nije u skladu s povijesnim činjenicama - zaključuje prof. Derenčinović.

Odvjetnici osuđene šestorice u četvrtak su također istaknuli kako su šanse za reviziju presude malene.

- Ako će Praljkova obitelj tražiti (reviziju), vidjet ću, ali ja osobno s tim sudom ne želim više apsolutno ništa imati - rekla je Hini odvjetnica Slobodana Praljka Nika Pinter. “To je jedan ružan kraj Haškog suda. Ne samo zbog ovoga što se dogodilo Praljku nego i inače smatram da nije ostvario svoju svrhu”, dodala je odvjetnica.

Obrane ostalih osuđenika još nisu odlučile o daljnjim koracima, ali također ističu da je reviziju gotovo nemoguće dobiti. “Šanse da se nađu neki novi dokazi vrlo su malene, gotovo nikakve”, rekao je izvor blizak obrani. Odvjetnici podsjećaju da su u prvostupanjskom postupku iskoristili sve dokaze protiv teza o udruženom zločinačkom pothvatu i međunarodnom sukobu u BiH, poznatih iz prijašnjih presuda BiH Hrvatima - Blaškiću, Kordiću i Naletiliću. “Pokušali smo ih srušiti, ali, nažalost, nismo uspjeli”, rekao je izvor.

Igor MIKULIĆ/H
Haško tužiteljstvo zadovoljno

Tužiteljstvo Haškog suda zadovoljno je presudom u predmetu Prlić i drugi jer je Žalbeno vijeće u najvažnijim aspektima potvrdilo osuđujuće presude i kaže da Hrvatska treba procesuirati druge odgovorne za zločine u BiH, priopćilo je tužiteljstvo u srijedu. Tužiteljstvo u priopćenju ni jednom riječju ne spominje šokantno Praljkovo samoubojstvo usred sudnice. “Šestorica optuženih, zajedno s tadašnjim visokim dužnosnicima RH, bila (su) ključni sudionici u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem etničkog čišćenja bosanskih Muslimana počinjenjem zločina protiv čovječnosti, teškim kršenjima Ženevskih konvencija i drugim ratnim zločinima”, piše tužiteljstvo. Tužiteljstvo kaže da “veći broj visoko i srednje rangiranih dužnosnika i zapovjednika još uvijek mora biti priveden pravdi za te zločine”, ističući da su mnogi od njih dostupni hrvatskom pravosuđu.

Možda ste propustili...

POSLODAVCI ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA U BUDUĆNOSTI

Potpora gospodarskim mjerama i nakon lipnja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VINKOVAČKI MATURANTI SLAVILI NA JEZERU BANJA

U tajnosti su organizirali
norijadu, desetak pijanih
policija izvlačila iz jezera

2

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

I dalje bez novooboljelih

3

BEZ NOVOOBOLJELIH U VSŽ

Nije bilo ni kršenja samoizolacije