Mozaik
60 GODINA OD SMRTI MARIJE JURIĆ ZAGORKE

Željela je postati glumica i poštarica, a bila je prva profesionalna novinarka
Objavljeno 1. prosinca, 2017.
Neshvaćena i neprihvaćena u svakoj od pet država i režima u kojima je živjela

Rođena 2. ožujka 1873. u selu Negovec kraj Vrbovca, Marija Jurić Zagorka imala je imućno, ali prilično nesretno djetinjstvo, a u školi se isticala posebnom nadarenošću, pa joj je otac namijenio odlazak na studij u Švicarsku, što je osujetila njezina majka. Željela je postati glumicom, pa poštaricom, a na kraju se, uza žestoka opiranja konzervativne i patrijarhalne sredine, od listopada 1896. opredijelila za političko novinarstvo i s vremenom postala između ostalog dopisnica iz Budimpešte i Beča.

Bila je prva profesionalna novinarka u nas, neko vrijeme i urednica Obzora, pokretačica i urednica Ženskog lista, prvog hrvatskog časopisa za žene, a cijelog se života snažno borila protiv društvene diskriminacije žena te protiv mađarizacije i germanizacije.

Imala je dva neuspješna braka, prvi još maloljetna i na inzistiranje majke, ali i stalnu podršku biskupa Strossmayera, koji ju je nagovorio i na pisanje romana (smatra se da ih je napisala oko trideset i pet, ali svi nisu sačuvani), a poslije i komedija (Jalnuševčani iz 1917.), jednočinki i satira. Prvi je roman 1899. bio Roblje, objavljen u Obzoru, a uslijedili su između ostalih prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice (1910.) pa ciklus od sedam djela Grička vještica (1912.-1914.), socijalno-utopistički roman Crveni ocean, o Oktobarskoj revoluciji (1918.), Kći Lotrščaka (1921.-1922.), Gordana (1934.-1935.) i posljednji, Jadranka (1953.).

Neka su joj djela dramatizirana i filmski snimljena, ali još se čeka prava filmska priča nastala po njima. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić, koji u Pismima slavnim ženama kaže: “Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.”

Neshvaćena i neprihvaćena u svakoj od pet država i režima u kojima je živjela, Zagorka je umrla prije točno 60 godina, na Dan Republike, 29. studenoga 1957., a pokopana je (ipak!) u arkadama zaslužnih građana na Mirogoju.

U povodu 60. obljetnice smrti jedne od utemeljiteljica Hrvatskog novinarskog društva, Ogranak umirovljenih novinara HND-a i Udruga umirovljenika HRT-a organizirali su 27. studenoga u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu tribinu Zagorki u čast i slavu, a najavljena je (no zbog tehničkih razloga nije održana) projekcija dokumentarno-igranog filma “Zagorka” (2007.) scenaristice i redateljice Biljane Čakić-Veselič, rođene 1967. u Vinkovcima, koja je diplomirala na ALU, a prvi dokumentarni film Maja II. snimila 1992. Studirala je 1997. i 1998. na Europskom filmskom koledžu u Danskoj, a osobna obiteljska tragedija navela ju je na snimanje dokumentarnog ciklusa Polja smrti (1999. i 2000.) te filma Dečko kojem se žurilo (2001.) o svojem u ratu nestalom bratu, koji je iste godine bio hrvatski kandidat za nagradu Oscar u kategoriji dokumentarnog filma. Svoj prvi dugometražni igrani film “Korak po korak” snimila je 2011.

U filmu Zagorka prikazala je u kolažnom obliku, s nekoliko naratora i s mješavinom crno-bijelih i snimaka u boji te uz kompjutorsku animaciju igranih likova koji ulaze u stare dokumentarne snimke, složenu priču o Mariji Jurić Zagorki, čiji lik tumače amaterke Klara Justić kao djevojčica, Irena Hihlik kao djevojka, Vedrana Ćetković kao zrela žena, i Đurđa Veljović kao umirovljenica, a Zagorkin glas kao naratora interpretira Neva Rošić - piše Duško Popović za HFS. N.Vek.

Možda ste propustili...

KONCERT U DVORANI VATROSLAV LISINSKI

Josipa Lisac obilježila 50 godina karijere

S BOŽIĆNOG KONCERTA U LISINSKOM

Mia objavila novi spot "Cimet i čaj"

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STVOREN JE 1969.

Posljednji američki
let Boeinga 747,
prvog diva neba

2

S BOŽIĆNOG KONCERTA U LISINSKOM

Mia objavila novi
spot "Cimet i čaj"

3

JACQUES HOUDEK ODRŽAT ĆE KONCERT “KAD SI SRETAN” U LISINSKOM

Za Božić nikad ne radim, to je vrijeme za snijeg, obitelj, sanjkanje i snjegovića