Objavljeno 29. studenog, 2017.
Vezani članci
PRALJAK NAKON PRESUDE POPIO OTROV U HAŠKOJ SUDNICI
ZORAN MILANOVIĆ
General Slobodan Praljak, rođen 1945. u Čapljini, prije rata je završio tri fakulteta, bio je jedan od osnivača HDZ-a, 1991. kao dragovoljac uključuje se u obranu.
Praljak je u svojoj biografiji naveo da je na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu, na Filozofskom fakultetu filozofiju i sociologiju te režiju na Akademiji za kazalište i film.
Radio je kao voditelj laboratorija za elektroniku u Tehničkoj školi “Nikola Tesla” u Zagrebu te je predavao na višoj školi. Od 1973. postao je slobodni umjetnik te nastavio živjeti od honorara i režirati u kazalištima u Hrvatskoj i BiH. Praljak navodi i da je u užoj skupini ljudi sudjelovao u osnivanju HDZ-a. U proljeće 1991. napustio je politički angažman te kao dragovoljac odlazi u Sunju, pokraj Siska, a u rujnu 1991. imenovan je zapovjednikom obrane Sunje. U studenom 1991. dobio je čin pukovnika HV-a, a 1992. promaknut je u brigadira HV-a.
Od travnja 1992. dragovoljno odlazi u Hercegovinu i obavlja dužnost zapovjednika Operativne zone Jugoistočna Hercegovina – Čapljina – Mostar – Jablanica – Konjic. Praljak je naveo i da je 27. listopada 1992. imenovan u VONS RH te da 1. lipnja 1993. traži razrješenje iz HV-a zbog odlaska u BiH.
Nakon što je razriješen dužnosti u HV-u, 24. srpnja. 1993. imenovan je zapovjednikom HVO-a. U studenom 1993. predao je dužnost zapovjednika HVO-a i vraća se u HV, gdje poslije obavlja razne dužnosti, pa i onu pročelnika vojnog kabineta predsjednika RH, dr. Franje Tuđmana. Kao dragovoljac sudjelovao je u Oluji na pravcu Hrvatska Kostajnica – Dvor na Uni. Umirovljen je, na osobni zahtjev, 1. prosinca 1995., a nakon umirovljenja radio je kao direktor, a zatim kao predsjednik NO u tvornici Chromos boje i lakovi.
Suborci iz rata cijelo su vrijeme hvalili generala. “Ozbiljan i strog čovjek, uvijek spreman preuzeti kontrolu nad svime. Sve je moralo proći kroz zapovjedništvo i uvijek je tražio da se ispravno postupa sa zarobljenicima”, izjavio je branitelj Željko Krapijan za Jutarnji list. “On je strahovito pametan, inteligentan, slučajeve je rješavao pojedinačno, ali mislim da je u trenutku, u sekundi, napravio psihološki profil pojedinca. Odmah je vidio kako se s kime mora razgovarati, kakvim tonom”, sjeća se branitelj Željko Stojaković. Kada bi Praljak ugledao ustaško znakovlje kod nekoga, tražio je da se to odmah makne. “Bio je među onim zapovjednicima koji su držali do čovjeka, do pojedinca. Za njega je svatko bio čovjek.”
Praljak je bio u braku s Kaćušom Babić, bivšom ženom njegova prijatelja, pjesnika Gorana Babića. Babić je imao i dvoje djece - sina Nikolu i kćer Natašu. No brak s Kaćušom nije potrajao te se ona s dvoje male djece odlučila preudati, i to za Babićeva dobrog prijatelja, tada još široj javnosti malo poznatog Slobodana Praljka. Djeca su toliko snažno zavoljela svog poočima da je sin Gorana Babića, zadržao očevo prezime, ali si je dodao Praljkovo.V.T./H
Sidran mu je vjerovao
O Slobodanu Praljku je u intervjuu Novom listu govorio i poznati BiH knjiženik i scenarist Abdulah Sidran. Malo je poznata činjenica da je Praljak snimio film Jegulje putuju u Sargaško more (1979.), prema scenariju Abdulaha Sidrana u produkciji TV Sarajevo.
- Ja ne branim nikojega ratnog zločinca, kako ću braniti, pa meni je učinjeno zlo koje je obesmislilo moj život, uništilo moj narod, uništilo državu koju ja više nemam (...) Ali, ja vjerujem – a to mi je mnogo zamjereno – i govorim u obranu Slobodana Praljka. Bili smo prijatelji i moje poznavanje njegove ljudske prirode buni se protiv ikakve mogućnosti da je mogao izdavati komandu za zločin - izjavio je Sidran.