Premijer Andrej Plenković na izvanrednoj konferenciji za novinare u srijedu izrazio je nezadovoljstvo zbog haške presude šestorici Hrvata iz BiH te najdublju sućut obitelji generala Slobodana Praljka. Premijer je naglasio kako je Praljak sebi oduzeo život u vrijeme izricanja presude “zbog osjećaja duboke moralne nepravde”.

- Mnogi navodi iz presude ne uvažavaju povijesnu istinu i činjenice, nisu utemeljeni i politički su neprihvatljivi - rekao je te podsjetio na pomoć Hrvatske Bosni i Hercegovini u vrijeme kada je bila suočena s velikosrpskom agresijom. Podsjetio je na Washingtonski sporazum, kao i na Splitsku deklaraciju (Tuđman - Izetbegović), kojima je omogućeno korištenje teritorija BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija srpskih snaga.

- Hrvatska vojska je na temelju sporazuma s političkim vodstvom BiH prekinula srpsku opsadu Bihaća i time spriječila ponavljanje genocida iz Srebrenice - podsjetio je predsjednik Vlade RH. Dalje je istaknuo kako je Hrvatska vojska u savezništvu s Armijom BiH i HVO-om oslobodila velik dio teritorija BiH, čime je zaustavila rat, preokrenula ravnotežu snaga te omogućila potpisivanje Daytonskog sporazuma. “Osim toga, Hrvatska je pružila utočište stotinama tisuća izbjeglica iz BiH, a bila je i među prvim državama koje su priznale BiH”, rekao je te istaknuo kako Vlada RH još jednom izražava sućut žrtvama svih zločina počinjenih na teritoriju BiH.

- Vlada RH smatra kako se ovom presudom na potpuno pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha iz 90-ih godina u ratnim zbivanjima u BiH. Ovdje ponajprije mislimo na neuvažavanje žalbi šestorice Hrvata na prvostupanjsku odluku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u dijelu koji se odnosi na udruženi zločinački pothvat. Želimo napomenuti da se Republika Hrvatska željela uključiti u sam postupak kao prijatelj suda već od početka postupka, 2006., te je isto ponovno pokušala 2016. i 2017. u žalbenom postupku, međutim sud je odbio zahtjeve RH. Važno je istaknuti da je isto ovo žalbeno vijeće još u srpnju 2016., kada je odbilo zahtjev Hrvatske za uključivanje u postupak kao prijatelja suda, protumačilo sadržaj prvostupanjske odluke iz 2013., koju je sada potvrdilo, na način da je reklo kako u prvostupanjskoj odluci Raspravno vijeće nije donijelo nikakve konkretne zaključke o sudjelovanju hrvatskog državnog vrha u UZP-u i nije ih osudilo krivim za bilo koji zločin. Pri tome su potvrdili da u nadležnosti MKSJ-a nije utvrđivanje odgovornosti države te da se zaključci Raspravnog vijeća, naravno, ne odnose na odgovornost Republike Hrvatske - rekao je premijer te nastavio: “Istodobno, u tom kontekstu ukazujemo na apsurdnu činjenicu da ni u jednoj pravomoćnoj presudi MKSJ-a za BiH nije utvrđena odgovornost tadašnjeg državnog vrha Srbije za sudjelovanje u UZP-u usmjerenom na uspostavu Velike Srbije počinjenjem niza najtežih međunarodnih zločina na velikom dijelu teritorija BiH. Ujedno smatramo da je karakterizacija djelovanja šestorice Hrvata iz BiH, kao članova UZP-a na području BiH, donesena bez dovoljnog uvida i razumijevanja svih okolnosti njihova djelovanja, temeljnih ciljeva, uključujući i ulogu HVO-a kao sastavnice Oružanih snaga tadašnje Republike BiH, te uz neprihvatljivo široko tumačenje pojma udruženog zločinačkog potvata, koje nadilazi primjenu postojećeg međunarodnog humanitarnog prava. U svjetlu navedenoga, Vlada će razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi osporila navode iz presude.” D.Pavlović