Prihod IT industrije iznosio je oko 19 milijardi kuna u 2016. godini i kontinuirano raste već godinama. IT usluge i softverska rješenja čine veliku većinu ključnih prihoda, dok je udio proizvodnje hardvera dosta malen. Gotovo 80 posto industrije nalazi se u Zagrebu i ima prihode od 15 milijardi kuna. Sektor zapošljava više od 25.000 ljudi, a izvoz čini 28 posto ukupnog prihoda. Dio je to rezultata analize hrvatske IT industrije od 2008. godine do danas koje su Boris Žitnik iz OmniaConsulta i Dalibor Subotičanec iz Tvornice istraživanja predstavili na konferenciji Digital&Tech održanoj u organizaciji (HGK) Hrvatske gospodarske komore.

"Jedan od naših glavnih ciljeva je definirati, opisati i izmjeriti hrvatsku IT industriju, drugi je da našim tvrtkama otvorimo izvozna tržišta, treći da se pozabavimo ukidanjem administrativnih barijera, a četvrti je ubrzavanje procesa digitalizacije. Izazova je mnogo i bitno nam je da ih adresiramo jer mi smo jedna od najbrže rastućih industrija.

Potrebno je napraviti jedinstveni brend hrvatske IT industrije i tako nastupati na svjetskom tržištu", istaknuo je Plamenko Barišić, potpredsjednik Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore, otvarajući konferenciju Digital&Tech.

"Hrvatskoj su na raspolaganju dvije milijarde kuna iz EU fondova samo za IT sektor, a mi smo zasad povukli samo mali dio toga. Tu moramo pojačati napore, a Udruženje želi biti aktivan partner javnom sektoru u informatizaciji gospodarstva", poručio je Barišić. Naglasio je važnost integracije IT-a s drugim industrijama, zahvalio Komori na razvoju izvoza i pozvao sve zainteresirane da se uključe u rad Udruženja.

Na panel-raspravi o pokretačima IT industrije pod moderatorskom palicom Ivana Maglića iz Gartnera raspravljali su Goran Mrvoš iz tvrtke Infosit, Boris Žitnik i Plamenko Barišić. Mrvoš je istaknuo da je turistička branša izvozno orijentirana pa tvrtke moraju pratiti globalne trendove u digitalizaciji kako bi bile konkurentne.

"Digitalizacija je uzela maha u turističkoj branši, sve osoblje tehnički je opremljeno i povezano, marketing je automatiziran i sve će to samo više rasti. Analitika i podaci koji se prikupljaju tijekom rada iznimno su bitni za bolju prodaju u budućnosti. Što se tiče poslovnih rješenja, to još uvijek radimo najviše, ali u posljednje vrijeme klijenti nam dolaze s poslovnim problemima koje moramo sami analizirati i pronaći rješenje jer oni nemaju svoj IT kadar", pojasnio je Mrvoš, dodajući da se kupci trebaju otvarati i postavljati ljude iz IT-a da sugeriraju upravi u kojem smjeru treba ići. "Jedina konstanta u branši je promjena, moramo stalno raditi na novim stvarima i ići korak dalje", zaključio je Mrvoš. "Bez poslovnih rješenja danas IT tvrtke ne mogu biti konkurentne, ali moramo mijenjati postojeće modele ugovaranja. Klijenti ne znaju što žele, pa traže testiranje rješenja i sudjelovanje IT tvrtki u podjeli rizika pri implementaciji novih projekata. Mi trebamo s klijentima zajednički osmišljavati rješenja, ali i imati prava na pogrešku.

Moramo biti efikasniji i smanjiti rizik od neuspjeha", istaknuo je Barišić, uz napomenu da je 70 posto ukupne imovine koja sudjeluje u BDP-u u vlasništvu države, a ona BDP-u pridonosi sa samo 15 posto.

"Dakle, ovih 30 posto privatnika razmišlja kako unaprijediti poslovanje, ulagati i razvijati se. Država je spora, nema ljudi i kapaciteta te se mora otvoriti privatnom sektoru da se projekti, naročito oni iz EU domene, što bolje pripreme, a tu nam puno pomaže i HGK", kazao je Barišić, dodavši da se industrija brzo mijenja, što zahtijeva goleme investicije, ponajprije u ljude. Maglić je naglasio da je hrvatski IT otporan i razumije trendove, a Žitnik istaknuo da razvoj sektora dosta ovisi o rastu gospodarstva.