Kultura
SVEČANO PREDSTAVLJENA RESTAURIRANA SLIKA

Dar iločkog kneza Odescalchija Strossmayeru nakon više od 60 godina opet dostupan javnosti
Objavljeno 29. studenog, 2017.
Susret pape Lava I. Velikog s Atilom, kopija je Rafaelove freske iz Vatikana

ZAGREB - U Zagrebu su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski restauratorski zavod svečano predstavili restauriranu sliku “Susret pape Lava I. Velikog s Atilom”, koja je nakon više od 60 godina ponovno dostupna javnosti. Ovaj izniman događaj za hrvatsku likovnu baštinu trenutak je da se podsjetimo na velikog Slavonca, biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 1905.), utemeljitelja Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, u čijem se bogatom fundusu čuvaju i dvije kopije znamenitih Rafaelovih fresaka iz Vatikanske palače u Rimu. Jedna od tih slika je spomenuto djelo, a druga je “Parnas”.

Iako postoji veliki broj baroknih kopija Rafaelovih djela, ove se zagrebačke slike izdvajaju iznimno velikim dimenzijama platna, jer je riječ o slikama dugima više od sedam, a visokima gotovo 4,5 metara!

- Ove su slike za kulturnu baštinu istočne Hrvatske važne ne samo zbog Strossmayera nego i zbog činjenice da ih je za njegovu zbirku slika u Zagrebu darovao knez Baltazar III. Odescalchi (1844. – 1909.), vlasnik velikoga srijemskoga imanja sa sjedištem u Iloku - pojašnjava dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak, danas docentica Umjetničke akademije u Osijeku, nekoć članica kustoskog tima MLU-a, koja je nazočila svečanom predstavljanju u Zagrebu, a o tim je slikama u kontekstu svoje doktorske disertacije prvi put u novijoj povijesti 2012. detaljno pisala.

Njezina su istraživanja o zanimljivoj provenijenciji ovih važnih djela nastavljena i potom publicirana 2015. u knjizi “Likovna baština kneževa Odescalchi - od Lombardije i Rima do Iloka”, u izdanju MLU-a u Osijeku, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i Muzeja Grada Iloka.

Maratteove kopije

Upravo se očekuje i njezin tekst o toj temi, koji će izići u zborniku simpozija održanoga u Đakovu, prigodom 200. obljetnice Strossmayerova rođenja.

Dr. sc. Najcer Sabljak istražila je, uz pomoć dr. sc. Ljerke Dulibić, više znanstvene suradnice Strossmayerove galerije, korespondenciju između biskupa Strossmayera, iločkog kneza Odescalchija i Franje Račkog. Iz tih je dokumenata razvidno da je u travnju 1888. knez Odescalchi u svom rimskom domu ugostio biskupa Strossmayera, iskazavši tom prigodom namjeru “skromno posvetiti hrvatskomu narodu, a posebice gradu Zagrebu, dvije velike stare kopije slavnih Rafaelovih freski koje posjeduje”.

S obzirom na to da su kneževi Odescalchi bili srijemski vojvode i posjednici iločkog vlastelinstva, slike su bile ne samo poklonjene već i na njihov trošak poslane u Zagreb, gdje su odmah prepoznate kao djela glasovitoga rimskoga slikara Carla Maratte (1625. – 1713.).

Njemu je papa Inocent XI. (iz obitelji Odescalchi) povjerio zaštitu i obnovu Rafaelovih fresaka, a tom su prilikom i nastale kopije tih slika, koje su dospjele u bogatu zbirku obitelji Odescalchi u Rimu. Slike su bile izložene u predvorju akademijine palače sve do 1956. godine, kada je odlučeno da se uklone iz stalnog postava s namjerom da se restauriraju i potom smjeste u primjereniji prostor.

Desetljeća čekanja

No, do toga se trenutka čekalo nekoliko desetljeća. Konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama su započeli 2013. na Odjelu za štafelajno slikarstvo Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu pod vodstvom Slobodana Radića. Na objema su slikama izravnani nabori platna te je oslabljeno tkanje podstavljeno novim platnom. U 2015. nastavljeni su restauratorski radovi na slici „Susret pape Lava I. Velikog s Atilom”, pri čemu su uklonjeni požutjeli lakovi i stari retuši. Rekonstruirana su brojna oštećenja te je tijekom gotovo tri godine na slici kontinuirano radio cijeli tim restauratora. Uz potporu Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike organizirana je i jednotjedna radionica sa svrhom upoznavanja novih materijala i tehnika retuša koji su se primijenili u postupku obnove slike.

Radovi na slici dovršeni su u studenom 2017. godine te je slika dobila svoj novi „dom“, postavljanjem u svečanu dvoranu Knjižnice HAZU. Vjerojatno je da će i druga slika istih dimenzija „ Parnas“ biti obnovljena u sljedećih nekoliko godina, možda bi ona mogla svoj stalni smještaj naći u iločkom dvorcu kneževa Odescalchi, koji je obnovljen u projektu Istraživanje obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol uz pomoć europskih fondova nastojanjima Ministarstva kulture RH, a posebno gospođe Branke Šulc, tadašnje pomoćnice ministra kulture Bože Biskupića.

Parnas

JE NAZIV DRUGE RAFAELOVE FRESKE

Strossmayerova galerija starih majstora HAZU čuva kopije fresaka iz Vatikanske palače u Rimu.

NA SVEČANOM PREDSTAVLJANJU

Zagrebačko predstavljanje vodio je akad. Vladimir Neidhardt, koji je nakon uvodnog svečanog otkrivanja zastora sa slike najavio predsjednika HAZU-a, akad. Zvonka Kusića. Potom je riječi zahvale i potpore nastojanjima obnove kulturne baštine uputila ministrica kulture, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Uzvanicima su se obratili i tajnik Razreda za likovne umjetnosti, akad. Vladimir Marković, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda, dr. sc. Tajana Pleše, pomoćnica ravnateljice Hrvatskog restauratorskog zavoda za pokretnu baštinu, dr. sc. Višnja Bralić i voditelj Odjela za štafelajno slikarstvo Hrvatskog restauratorskog zavoda Slobodan Radić.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BOŽIĆNI KONCERTI ZBORA HNK U OSIJEKU

Izvode i Haibelov “Benedictus” koji nije izveden gotovo 200 godina

2

GLAZBENA ŠKOLA OSIJEK NA 55. NATJECANJU UČENIKA I STUDENATA GLAZBE

Čast je biti prvi među najboljima

3

20170621_141332 (2). - IZLOŽBA AUTORSKOG TANDEMA TARWUK U MLU

Čavli u zidu s prethodne izložbe narušavaju ili pojačavaju koncept?!