Kultura
ZAČETAK DANA MIRKA JIRSAKA U SLATINI

Rem: Panonizam je bio Jirsakova temeljna strategija
Objavljeno 28. studenog, 2017.
Slike prirode odraz su autorova subjektivnoga, psihološkoga stanja, kaže Rem

SLATINA - U Zavičajnom muzeju Slatine, između stalnog postava i muzejske knjižnice nalazi se poveća prostorija u kojoj se održavaju različita predavanja, radionice i prezentacije, a tu su, između ostaloga, predstavljeni i slatinski zavičajnici Milko Kelemen, Viktor Žmegač i Mirko Jirsak.

U toj prostoriji nalazi se i radni stol slatinskog pjesnika, književnika opijena ravnicom i prevoditelja Mirka Jirsaka, za kojim su zasigurno nastali i neki njegovi književni radovi zbog kojih Matica hrvatska u Slatini pokreće Dane Mirka Jirsaka. Upravo je za tim stolom i ugledni osječki profesor, dr. Goran Rem, na večeri sjećanja na pjesnika Mirka Jirsaka, koju je organizirao Ogranak Matice hrvatske Slatina.

Predsjednica Ogranka Zorica Varga podsjetila je da je MH u Slatini 2009., u povodu stote obljetnice pjesnikova rođenja, organizirala okrugli stol na kojem su govorili najvrsniji poznavatelji pjesnikova djela i slavonske književnosti uopće, književnik Vladimir Rem i književni teoretičar i bohemist Predrag Jirsak, koji nažalost nisu više među nama, te profesori s Filozofskog fakulteta u Osijeku - Goran Rem, Angelina Bjelić i Ivan Trojan.

Govoreći o životu i književnom radu svoga oca, Predrag Jirsak tada je emotivno progovorio: “Slatino, hvala ti! Hvala ti, rodni grade pjesnika Mirka Jirsaka, što si ga iznova učinio svojim o stotoj obljetnici njegova rođenja.”

Kazivao je Rem o pjesniku ravnice (čije su sve misli utonule u žita i ambare), kao hommage uz 108. rođendan. Jirsak je autor pet knjiga pjesama (Pjesme, Lice za oknom, Sa ruba ravnice, Most, Sadra i pijesak) i jednog romana (Karneval cvrčaka), a posmrtno su mu objavljene još dvije zbirke pjesama (101 pjesma, Izabrane pjesme).

Govoreći o Jirsakovu pjesništvu, Goran je Rem naglasio da je taj laureat vinkovačkih Pjesničkih susreta “pisao dugu i trajnu melankoliju, kojoj je svakom novom knjigom ispitivao granice i sinapse, ali uvijek ostajući u toj aktivnoj i intenzivnoj melankoliji, osobito 'rado', a zapravo nužno, uvijek prebivajući u nepodnošljivoj napetosti apsurda. Zaljubljenik u ravnicu je ta sintagma koja ga je stalno pratila, bez obzira na to je li patentirao jaki specifični istočnohrvatski 'izum' – lirsku minijaturu, ili je prelazio u prozu”.

Rem navodi da je panonizam Jirsakova temeljna strategija jer ga prostor zanima kao egzistencijalna, ekonomska, socijalna i kulturološka kategorija, a njegove motivske dominante su zemlja, vegetacija, voda i vjetar. Slike prirode odraz su autorova subjektivnog, psihološkog stanja. Nadmoć čovjeka nad prirodom relativizira tvrda zemljina kora, koja postaje simbol muke svakodnevnog opstanka i egzistencijalne neizvjesnosti života na selu (Život sela je grubost tvrde zemljine grude, /jer tu su jedno te isto – i zemlja i ljudi). Dvojba selo ili grad prestaje spoznajom ili samo osjećajem da je selo beskrajna tuga, mjesto crkvene vlage i mjesto gušenja identiteta, a daljina i gradovi ostaju mu snovi i žudnja. U Razigranim strunama (Sa ruba ravnice) Jirsak otkriva promjenu, pozitivnu životnu energiju i postojanje “muzike stvari”, kad sve u njemu postaje „ritam i zvuk“. U posljednjoj fazi ipak dolazi do propitivanja trajanja, razmatranja problema vječnosti i predosjećaja blizine kraja, ali bez bojazni i dramatike. Goran Rem u cijelom Jirsakovu opusu vidi alegorijsku gradaciju čovjekove egzistencije.

Jirsakove pjesme izražajno i doživljeno čitala je glumica Iskra Jirsak, pjesnikova unuka, koja se uvijek rado odaziva pozivima iz Slatine. Njezino energično i doista sugestivno kazivanje glasom finoga blagotamnog baršunastog tona vjerno je prenijelo Jirsakove lirske priče.

Okupljene je pozdravila zamjenica gradonačelnika Slatine Sanja Mrzljak Jovanić, a pjesnikova snaha Nada Jirsak poklonila je predsjednici MH portret Mirka Jirska, rad akademskog slikara Petra Salopeka iz 1950., a Zorica ju je Varga uručila ravnateljici Zavičajnog muzeja Dragici Šuvak, kako bi upotpunila izložbu o Jirsaku u stalnom postavu muzeja.

Petar ŽARKOVIĆ
NA VRHU KNJIŽEVNE SCENE BIVŠE DRŽAVE

Mirko Jirsak 1988. dobio je povelju Visoka žuta žita DHK za ukupni književni opus i trajni prinos hrvatskoj književnosti (nagrade za životno djelo) na Pjesničkim susretima u Vinkovcima, koji su tada bili koncepcijski Susret pjesnika cijele bivše države. Osmislio ih je književnik Vladimir Rem kao strategiju koja je uz jugoslavenski koncept nagrađivala i laureatirala hrvatsko pjesništvo kao vrh ukupne književne scene bivše države.

U STUDENOM DANI MIRKA JIRSAKA

- Ogranak MH Slatina odlučio je da će se svake godine u studenom održavati Dani Mirka Jirsaka, pjesnika s ruba ravnice. Time će naš Ogranak obogatiti kulturnu baštinu grada, dati mu ljepotu i puninu, a našem pjesniku rođenom pod okriljem slatinskog neba mjesto u srcima svojih Slatinčana koje mu pripada - Zorica Varga, predsjednica MH Ogranak Slatina.

Možda ste propustili...

20170621_141332 (2). - IZLOŽBA AUTORSKOG TANDEMA TARWUK U MLU

Čavli u zidu s prethodne izložbe narušavaju ili pojačavaju koncept?!

TATJANA GROMAČA PREDSTAVLJA NOVI ROMAN “CARSTVO NEMOĆI”

O javnom, intimnom, (pseudo)romantičnom, nonkonformizmu i drugim temama

SRETEN KRSTIĆ I ZAGREBAČKI SOLISTI

Gost koncertni majstor Münchenske filharmonije

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BOŽIĆNI KONCERTI ZBORA HNK U OSIJEKU

Izvode i Haibelov “Benedictus” koji nije izveden gotovo 200 godina

2

GLAZBENA ŠKOLA OSIJEK NA 55. NATJECANJU UČENIKA I STUDENATA GLAZBE

Čast je biti prvi među najboljima

3

20170621_141332 (2). - IZLOŽBA AUTORSKOG TANDEMA TARWUK U MLU

Čavli u zidu s prethodne izložbe narušavaju ili pojačavaju koncept?!