Ideja o zabrani rada nedjeljom (u trgovini) ovih je dana otišla korak dalje – u Splitu je, u okviru Dana socijalne zauzetosti, održan inicijativni skup Hrvatskog saveza za nedjelju.

Ta ideja okuplja 16 ustanova i udruga, predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita, objedinjujući Crkvu, sindikate, civilne udruge i druge u istom stavu da nedjelja treba biti neradna, da svaki radnik ima pravo na dnevni, ali i tjedni odmor. Dok Crkva i sindikati zdušno zazivaju sedmi dan u tjednu kao neradni, najveći skeptici kažu da ta ideja nikada neće biti provedena u praksu, da se samo prema potrebi vadi iz ladice, a da politička volja za njezinu provedbu izostaje. Jer veliki trgovački centri uzeli su toliko maha u našoj potrošačkoj kulturi da je kupac postao toliko komotan s mišlju da može otići u kupnju kada god želi, pa i nedjeljom i praznikom.

Zagovornici neradne nedjelje u trgovini podsjećaju Vladu da se stalno želi prikazati kao vlast s pronatalitetnom politikom, a da se (i) radna nedjelja kosi s takvom politikom – da je protiv pojedinca, ali i obitelji, njezina zajedništva, okupljanja nedjeljom i njezinih izvanradnih aktivnosti kao što su kulturni, sportski, zabavni sadržaji. Najveći protivnici neradne nedjelje upozoravaju, pak, da ona nema logike u zemlji s tako velikom nezaposlenošću kao što je naša.

U Franjevačkom institutu za kulturu mira ne žele miješati kruške i jabuke kada je riječ o tome bez kojih djelatnosti, službi radna nedjelja ne može – a to su zdravstvo, javni prijevoz i druge dežurne službe, a bez kojih može - a to je, ocjenjuju, trgovina. Dovevši rad u trgovinama nedjeljom do toga da se on počeo podrazumijevati kao nešto normalno, ocjenjuje dopredsjednik Instituta, fra Božo Vuleta, banalizira se vrijednost rada nedjeljom za sve dionike te prakse, a trebao bi se posebno vrednovati.

– Istraživanje kaže da su građani za to, a to je i naš stav, da satnica za rad nedjeljom gdje je on nužan mora biti 100 posto veća nego u ostale dane, što je na djelu u Austriji i Njemačkoj, gdje radnici mogu birati hoće li raditi nedjeljom i blagdanom ili ne - ističe fra Vuleta.

– Nedjelja je nezamjenjiv dan u tjednu za odmor, on mora biti slobodan kako bi obitelj imala svoje vrijeme za zajedništvo, kako bi pojedinac mogao razvijati svoje kreativne sposobnosti, ići na kulturna, sportska, zabavna događanja i dr. - dodaje fra Vuleta te ističe i negativan utjecaj radne nedjelje u demografskom smislu, kao i to da u trgovinama uglavnom rade žene.

Podsjeća da u utrci i razmišljanjima o čovjekovoj potrebi za blagostanjem ne smijemo zaboraviti na - blagostanje vremena.

– Ono postaje gotovo nepriuštiv luksuz mnogim - ocjenjuje fra Vuleta.

Dio inicijative Hrvatski savez za nedjelju je i Sindikat trgovine Hrvatske (STH). U trgovini je u najširem smislu zaposleno 180.000 radnika. Predsjednica STH Zlatica Štulić ocjenjuje kako je radno vrijeme u njoj eskaliralo (gotovo) 0 - 24 sata, da krivci nisu samo trgovački centri kao veliki sustavi nego i država koja to ne regulira.

– Nedjelja treba biti neradna, a ima li iznimki – to treba jasno navesti i da nema zloporaba. Komocija građana stavila se ispred prava radnika, što nije dobro. Sve to utječe na njegovo psihofizičko zdravlje i dostojanstvo, na njegov privatni život, obitelj. Došli smo do toga da zbog rada nedjeljom mama ima slobodan dan u utorak, tata u srijedu, a djeca za vikend. Priča se o demografskoj obnovi zemlje, a ljudi, radeći i nedjeljom, ne mogu planirati život - kaže Štulić.

Prosječna netoplaća u trgovini je 4000 kuna, a u maloprodaji od 3000 do 3600 kuna. Ipak, prava realnost je da brojni u trgovini rade za minimalac od 3270 kuna bruto. Iza inicijative Hrvatski savez za nedjelju stali su i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) čiji predsjednik Krešimir Sever kaže kako je upravo sada pravo vrijeme da se inzistira na zabrani rada nedjeljom.

– Jer, želi li ova Vlada biti dosljedna u onome što zagovara, neovisno o tome što u dijelu nje postoji jedno liberalističko krilo naklonjenije poslodavcima, no u cjelini ona zagovara pronatalitetnu politiku, a onda u okviru toga treba biti i zabrana rada trgovina nedjeljom, uz iznimke rada trgovina na kolodvorima, u zračnim lukama ili malim obiteljskim dućanima koji su sasvim drugačiji od trgovačkih lanaca. Moćne korporacije ponašaju se prema Hrvatskoj kao da je kolonija jer im u matičnim zemljama ne pada na pamet da se tako ponašaju. Mi smo za njih trećerazredna zemlja u koju su došle zaraditi - kaže Sever.

Za njega nisu problem samo male plaće u trgovini nego i, zbog rada i nedjeljom, uskrata prava na slobodno vrijeme, obiteljsko zajedništvo.

– Ne zaboravimo na ugovor sa Svetom Stolicom, koja nedjelju promiče kao neradni dan. Protivnici nerada nedjeljom pozivaju se na to da smo turistička zemlja. Jedna Švicarska nema mora, trgovine zatvara već u rano subotnje popodne sve do ponedjeljka, a ima bolji turizam od nas - kaže šef NHS-a. Pita se gdje je u cijeloj priči obitelj kao temelj društva ako tvrtke postaju surogat obitelji. Sever podsjeća da čovjek ne živi da bi radio, nego da radi da bi živio, te poručuje: “Nije čovjek radi nedjelje, nego nedjelja radi čovjeka.”