Novosti
HRVATSKI SAVEZ ZA NEDJELJU:

Nedjelja treba biti slobodna, iznimke treba dobro platiti
Objavljeno 27. studenog, 2017.
Zarada trgovaca i komocija kupaca gaze pravo radnika na dostojanstveno radno vrijeme

Ideja o zabrani rada nedjeljom (u trgovini) ovih je dana otišla korak dalje – u Splitu je, u okviru Dana socijalne zauzetosti, održan inicijativni skup Hrvatskog saveza za nedjelju.

Ta ideja okuplja 16 ustanova i udruga, predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita, objedinjujući Crkvu, sindikate, civilne udruge i druge u istom stavu da nedjelja treba biti neradna, da svaki radnik ima pravo na dnevni, ali i tjedni odmor. Dok Crkva i sindikati zdušno zazivaju sedmi dan u tjednu kao neradni, najveći skeptici kažu da ta ideja nikada neće biti provedena u praksu, da se samo prema potrebi vadi iz ladice, a da politička volja za njezinu provedbu izostaje. Jer veliki trgovački centri uzeli su toliko maha u našoj potrošačkoj kulturi da je kupac postao toliko komotan s mišlju da može otići u kupnju kada god želi, pa i nedjeljom i praznikom.

Zagovornici neradne nedjelje u trgovini podsjećaju Vladu da se stalno želi prikazati kao vlast s pronatalitetnom politikom, a da se (i) radna nedjelja kosi s takvom politikom – da je protiv pojedinca, ali i obitelji, njezina zajedništva, okupljanja nedjeljom i njezinih izvanradnih aktivnosti kao što su kulturni, sportski, zabavni sadržaji. Najveći protivnici neradne nedjelje upozoravaju, pak, da ona nema logike u zemlji s tako velikom nezaposlenošću kao što je naša.

Neki moraju raditi

U Franjevačkom institutu za kulturu mira ne žele miješati kruške i jabuke kada je riječ o tome bez kojih djelatnosti, službi radna nedjelja ne može – a to su zdravstvo, javni prijevoz i druge dežurne službe, a bez kojih može - a to je, ocjenjuju, trgovina. Dovevši rad u trgovinama nedjeljom do toga da se on počeo podrazumijevati kao nešto normalno, ocjenjuje dopredsjednik Instituta, fra Božo Vuleta, banalizira se vrijednost rada nedjeljom za sve dionike te prakse, a trebao bi se posebno vrednovati.

– Istraživanje kaže da su građani za to, a to je i naš stav, da satnica za rad nedjeljom gdje je on nužan mora biti 100 posto veća nego u ostale dane, što je na djelu u Austriji i Njemačkoj, gdje radnici mogu birati hoće li raditi nedjeljom i blagdanom ili ne - ističe fra Vuleta.

– Nedjelja je nezamjenjiv dan u tjednu za odmor, on mora biti slobodan kako bi obitelj imala svoje vrijeme za zajedništvo, kako bi pojedinac mogao razvijati svoje kreativne sposobnosti, ići na kulturna, sportska, zabavna događanja i dr. - dodaje fra Vuleta te ističe i negativan utjecaj radne nedjelje u demografskom smislu, kao i to da u trgovinama uglavnom rade žene.

Podsjeća da u utrci i razmišljanjima o čovjekovoj potrebi za blagostanjem ne smijemo zaboraviti na - blagostanje vremena.

– Ono postaje gotovo nepriuštiv luksuz mnogim - ocjenjuje fra Vuleta.

Dio inicijative Hrvatski savez za nedjelju je i Sindikat trgovine Hrvatske (STH). U trgovini je u najširem smislu zaposleno 180.000 radnika. Predsjednica STH Zlatica Štulić ocjenjuje kako je radno vrijeme u njoj eskaliralo (gotovo) 0 - 24 sata, da krivci nisu samo trgovački centri kao veliki sustavi nego i država koja to ne regulira.

– Nedjelja treba biti neradna, a ima li iznimki – to treba jasno navesti i da nema zloporaba. Komocija građana stavila se ispred prava radnika, što nije dobro. Sve to utječe na njegovo psihofizičko zdravlje i dostojanstvo, na njegov privatni život, obitelj. Došli smo do toga da zbog rada nedjeljom mama ima slobodan dan u utorak, tata u srijedu, a djeca za vikend. Priča se o demografskoj obnovi zemlje, a ljudi, radeći i nedjeljom, ne mogu planirati život - kaže Štulić.

Dosljedna vlada?

Prosječna netoplaća u trgovini je 4000 kuna, a u maloprodaji od 3000 do 3600 kuna. Ipak, prava realnost je da brojni u trgovini rade za minimalac od 3270 kuna bruto. Iza inicijative Hrvatski savez za nedjelju stali su i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) čiji predsjednik Krešimir Sever kaže kako je upravo sada pravo vrijeme da se inzistira na zabrani rada nedjeljom.

– Jer, želi li ova Vlada biti dosljedna u onome što zagovara, neovisno o tome što u dijelu nje postoji jedno liberalističko krilo naklonjenije poslodavcima, no u cjelini ona zagovara pronatalitetnu politiku, a onda u okviru toga treba biti i zabrana rada trgovina nedjeljom, uz iznimke rada trgovina na kolodvorima, u zračnim lukama ili malim obiteljskim dućanima koji su sasvim drugačiji od trgovačkih lanaca. Moćne korporacije ponašaju se prema Hrvatskoj kao da je kolonija jer im u matičnim zemljama ne pada na pamet da se tako ponašaju. Mi smo za njih trećerazredna zemlja u koju su došle zaraditi - kaže Sever.

Za njega nisu problem samo male plaće u trgovini nego i, zbog rada i nedjeljom, uskrata prava na slobodno vrijeme, obiteljsko zajedništvo.

– Ne zaboravimo na ugovor sa Svetom Stolicom, koja nedjelju promiče kao neradni dan. Protivnici nerada nedjeljom pozivaju se na to da smo turistička zemlja. Jedna Švicarska nema mora, trgovine zatvara već u rano subotnje popodne sve do ponedjeljka, a ima bolji turizam od nas - kaže šef NHS-a. Pita se gdje je u cijeloj priči obitelj kao temelj društva ako tvrtke postaju surogat obitelji. Sever podsjeća da čovjek ne živi da bi radio, nego da radi da bi živio, te poručuje: “Nije čovjek radi nedjelje, nego nedjelja radi čovjeka.”

Suzana ŽUPAN

Davor Huić

predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa

TO JE OGRANIČAVANJE RADA

“Nedjeljom radi mnoštvo ljudi – liječnici, novinari, pekari, vozači tramvaja, vlakova, rade na naplatnim kućicama... Ne možete prestati živjeti jedan dan u tjednu. To je nešto što treba ostaviti ljudima na izbor. Ako ljudi hoće ići u šoping, a očito hoće, bez obzira na to je li to dobro ili ne, zašto bi se tu država miješala i branila rad trgovina nedjeljom?! Naravno, pri tome treba poštovati prava radnika u smislu plaćanja rada nedjeljom i prekovremenih sati. Naposljetku, Hrvatska je zemlja u kojoj radi 50 posto ljudi, imamo najniži udio zaposlenih među radnosposobnim stanovništvom i onda idu inicijative koje idu na zabranu ekonomskih aktivnosti, što je za mene nelogično i suprotno bazičnim interesima Hrvatske, a to je da budemo uspješniji i bogatiji nego što jesmo. Ne vidim rad nedjeljom kao poseban problem, to nije naš najveći problem. Sve se rješava ekonomskim rastom, a zabrana rada nedjeljom ograničavanje je rada”, kaže Huić.

TVRTKA BOSO: ZABRANA RADA NEDJELJOM OLAKŠALA BI POSLOVANJE

A što kažu vlasnici trgovina? U regionalnom trgovačkom lancu Boso dio njihovih prodavaonica ne radi nedjeljom, a dio radi. Voditelj maloprodaje Mihovil Stanić kaže da je to ovisno o konkurenciji. “Slažemo se s inicijativom da se zabrani rad trgovina nedjeljom i praznikom. Ako se to izglasa, no sumnjam da će se to dogoditi, mi ćemo to podržati. Nama je lakše raditi ako se zakonom propiše da se nedjeljom ne radi. Nama bi to olakšalo poslovanje. Ovako, ako konkurencija nedjeljom radi, ne možemo mi ne raditi taj dan”, kaže Stanić.

DOSTOJANSTVENO RADNO VRIJEME

U osnivačkoj izjavi kojom se uspostavlja Hrvatski savez za nedjelju “Zajedno za dostojanstveno radno vrijeme” stoji kako su nedjelja slobodna od rada i dostojanstveno radno vrijeme od najveće važnosti za građane diljem Europe, uključujući i RH. “Vjerujemo da građani RH imaju pravo na dostojanstveno radno vrijeme koje u pravilu uključuje rad kasno navečer, noću, na državne praznike i nedjeljom. Vjerujemo da zakonodavstvo i prakse u RH trebaju više štititi zdravlje, sigurnost i dostojanstvo svih, te da moraju pažljivije promicati pomirenje radnog i privatnog života. Vjerujemo da je potrebno ojačati socijalnu koheziju u hrvatskom društvu”, navode potpisnici dokumenta o osnivanju Saveza koji se učlanjuje u Europski savez za nedjelju.

Možda ste propustili...

PENAVA NE ODUSTAJE OD SUBOTNJEG PROSVJEDA:

Ostavimo strančarenje iza sebe, u fokusu će biti žrtve

ŽIVI ZID PROZIVA DORH DA SU RADILI POVRŠNO

Proširuju prijavu protiv Plenkovića i Marića

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana