Svijet
VIJEĆE EUROPE:

Balkan je skrenuo s puta pomirenja
Objavljeno 27. studenog, 2017.
Najveći problem su odbijanje priznavanja genocida i uzdizanje nekih ratnih zločinaca

Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks izrazio je zabrinutost zbog zastoja u procesu pomirenja u zemljama zapadnog Balkana gdje i dalje prevladavaju etničke i druge podjele.

- Ovi zastoji posebno se odnose na odbijanje priznavanja genocida, uzdizanje ratnih zločinaca i pokušaje rehabilitacije osoba umiješanih u zločine počinjene tijekom ratova 1990-ih. Te su podjele pojačane povijesnim revizionizmom vezanim za Drugi svjetski rat, zapaljivim govorom nekih političkih vođa i upornim nastavljanjem etničke segregacije u obrazovanju - rekao je Muižnieks.

Smatra da je krajnje vrijeme da politički vođe u regiji počnu raditi zajedno, suoče se s problemima iz prošlosti i izgrade zajedničku viziju budućnosti.

- Da bi se zaustavili ovi negativni trendovi, a oslanjajući se na lekcije iz prošlosti, svi politički akteri trebaju ostaviti po strani svoje kratkoročne političke ciljeve i usredotočiti se na jačanje socijalne kohezije umjesto jačanja etničkih podjela - rekao je.

Kao pozitivan korak na tom putu bilo bi stavljanje neriješenih slučajeva nestalih osoba visoko na listu prioriteta te da se svim žrtvama osiguraju odgovarajuće, brze i efikasne odštete. “Potrebno je ukloniti sve pravne odredbe koje izravno ili neizravno diskriminiraju civilne žrtve rata koje pripadaju određenim etničkim skupinama. Također, potrebno je osigurati punu odgovornost za zločine počinjene u vrijeme rata i poboljšati regionalnu suradnju u tom području”, poručuje povjerenik.

Također, povjerenik je istaknuo da je segregacija na etničkoj osnovi u obrazovanju nedopuštena i mora biti iskorijenjena. “Države trebaju izmijeniti svoje obrazovne sustave i investirati u škole da bi prenijele mladim generacijama vrijednosti tolerancije i raznolikosti kroz obrazovanje o ljudskim pravima, učenje o građanskim pravima i objektivni prikaz povijesti. Počinitelje teških kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava treba izvesti pred lice pravde. Nekažnjivost ohrabruje činjenje i ponavljanje zločina, zadaje dodatne patnje žrtvama i ima negativne posljedice na vladavinu prava i javno povjerenje u pravdu”, rekao je Muižnieks.

Prema njegovim riječima, primijećeni su neki pozitivni slučajevi u suđenju ratnim zločinima na nacionalnoj razini, ali se borba protiv nekažnjivosti kreće presporo i postoji i dalje više ozbiljnih nedostatka. Kao primjer naveo je Hrvatsku i Srbiju gdje su kazneni postupci do sada samo obuhvaćali niže rangirane policijske i vojne dužnosnike.

Eduard SOUDIL

Nils Muižnieks

povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava

OTVORITI ARHIVE

“Važno je utvrditi istinu o nestalim osobama. Ustanovljeno je što se dogodilo samo za trećinu od gotovo 40.000 nestalih tijekom ratova 1990-ih u regiji, što je učinak bez predsedana na globalnoj razini. Uspješno zaključenje tog procesa spriječeno je zbog nedostatka političke volje i nedovoljnih financijskih i ljudskih resursa za ekshumacije i rad patologa. Pronađeno je nekoliko važnih masovnih grobnica, uključujući onu u Tomašici i na Korićanskim stijenama u BiH te u Rudnici u Srbiji, ali bit će malo ili ništa napretka glede toga bez iskrenog političkog dijaloga na regionalnoj razini i bez otvaranja svih vojnih i policijskih arhiva koje bi mogle sadržavati važne informacije o nestalima.”

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana