Ekonomija
PAD POVRŠINA POD SJEMENSKIM USJEVIMA

S OPG-ova na tržište dolazi 20 posto hrane
Objavljeno 27. studenog, 2017.
Veliki proizvođači pokrivaju tržište s 40 %, a ostalih 40 % hrane dolazi iz uvoza

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja Sjemenara (ESA) uspješno je održan 10. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo te 5. Regionalni dani sjemenara, koji su okupili domaće i strane stručnjake i znanstvenike. Kongres se održao u Svetom Martinu na Muri od 8. do 11. studenoga 2017. pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti i obrazovanja, suorganizacijom su pomogle brojne relevantne stručne i znanstvene institucije.

U tri dana trajanja skupa prezentirano je 49 znanstvenih i stručnih radova koji su svojim rezultatima, ali i upozorivši na aktualne izazove poljoprivredne proizvodnje, dodatno pridonijeli razvoju hrvatskog oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva. Održana su i dva okrugla stola. Novi koncepti dorade i tretiranja sjemena te Program podizanja kvalitete matičnih nasada voćnih vrsta u Republici Hrvatskoj.

Klimatske promjene

Na samom početku Kongresa, dr. sc. Josip Haramija je u ime organizatora Kongresa pozdravio sve prisutne istaknuvši važnost ovog segmenta poljoprivredne proizvodnje. Oplemenjivanje bilja, stvaranjem novih kultivara visokog potencijala rodnosti i poboljšane kvalitete prilagođenih lokalnim uvjetima proizvodnje, od izuzetnog je značenja za daljnji razvoj ne samo biljne proizvodnje nego i prehrambeno-preradbene proizvodnje.

Kristijan Puškarić, koordinator Regionalnih dana sjemenara, istaknuo je važnost razmjene znanja i iskustava sjemenara regije, kao i dogovor potencijalnih suradnji, jer neki djeluju u okviru Europske unije, a neki ne.

Prvi put u svojstvu rektora osječkog sveučilišta svoje je kolege pozdravio prof. dr .sc. Vlado Guberac, koji je tom prigodom skrenuo pozornost na GMO problematiku istaknuvši kako većina agronoma ne podržava primjenu GMO-a. Naime, potrebna je vremenska distanca da se vidi utjecaj GMO-a na ljude i okoliš, upozorio je, između ostalog, Guberac. Na Kongresu je, prvi put, sudjelovao i prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, novi dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji je po svom znanstvenom djelovanju agroekonomist te se osvrnuo na izazove tržišta s kojima se nose oplemenjivači i sjemenari nastojeći odgovoriti na klimatske promjene, nove uvjete proizvodnje te pojavu novih štetnika i bolesti.

Stoljetna tradicija

Zmaić je istaknuo kako istraživanja pokazuju da 20 posto hrane na tržište dolazi s OPG-ova, 40 posto pokrivaju veliki proizvođači, a ostalih 40 posto namiruje se iz uvoza. Naglasio je kako ovakvi kongresi pridonose jačanju suradnje oplemenjivača i sjemenara te proizvođača i trgovaca koji imaju zajednički cilj: proizvesti zdravu hranu.

Ravnatelj Savjetodavne službe, Zdravko Tušek, koja je jedan od suorganizator kongresa, osvrnuo se na značenje skupa i na ulogu Savjetodavne službe kao važne karike u lancu prijenosa znanja do poljoprivrednih proizvođača.

U ime Ministarstva poljoprivrede, 10. Međunarodni kongres otvorila je doc. dr. sc. Jelena Đugum, pomoćnica ministra poljoprivrede, koja je čestitala organizatorima na kontinuitetu te podsjetila kako su oplemenjivanje i sjemenarstvo te rasadničarstvo temelj suvremene poljoprivredne proizvodnje. Kako je na početku Kongresa rekao dr. sc. Josip Haramija, dio prezentiranih radova, jer su sjemenarstvo i rasadničarstvo posljednjih nekoliko godina u krizi, bio je posvećen upravo analizi problema sektora i prezentaciji potencijalnih rješenja. Tijekom Kongresa, između ostalog, rečeno je kako je zabilježen kontinuirani pad površina pod sjemenskim usjevima, i to za 20 posto u odnosu prema prethodnoj godini, a Kristijan Puškarić iznio je podatke kako u strukturi sjetve u posljednje četiri sezone udio domaće pšenice i ječma čini 60 - 90 posto, soje 70 - 83 posto, a kukuruza 40 posto. Evidentan je paradoks, istaknuo je Puškarić, da nema točne evidencije o utrošku sjemena kukuruza. Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo grana je hrvatske poljoprivrede sa stoljetnom tradicijom, što potvrđuje više od tisuću domaćih registriranih kultivara i u Hrvatskoj i u svijetu. Održavanje tog sektora nacionalni je interes, rekao je Puškarić te istaknuo kako treba pomoći domaće oplemenjivačke programe.

Roberta SORIĆ
Zlatno sjeme

Hrvatsko agronomsko društvo tradicionalno na kongresu dodjeljuje priznanje Zlatno sjeme. Ove su godine bila dva laureata. Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb dobio je priznanje za najrašireniji hibrid kukuruza u Republici Hrvatskoj, poznati i priznati Pajdaš, koji je u sezoni 2016./17. činio 10 posto udjela ukupno deklariranog sjemena u Republici Hrvatskoj. Poljoprivredni institut Osijek dobio je priznanje za najrašireniju sortu soje na poljoprivrednim parcelama Republike Hrvatske, za sortu Ika. Sorta Ika čini 28 posto ukupno deklarirane soje u Hrvatskoj i četvrti je put ponijela ovo laskavo priznanje.

Možda ste propustili...