Informatika od sljedeće jeseni postaje obvezni predmet za učenike petih i šestih razreda osnovne škole, službeno su potvrdili prije nekoliko dana premijer Andrej Plenković i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Inicijativu je podržalo gotovo 80 posto ispitanih roditelja. Kurikulum informatike je spreman - prošao je javnu i stručnu raspravu, kao i međunarodne recenzije koje su postigle pozitivne komentare. Za osiguravanje prijeko potrebne opreme nužne za izvođenje nastave informatike, dio sredstava osiguran je rebalansom proračuna za ovu i novim proračunom za sljedeću godinu, dio škola opremljen je u okviru pilot-projekta e-škole, dok mikroračunala za šestaše u sklopu ProMikro projekta upravo stižu u škole.

Kada je riječ o nastavničkim kadrovima, mnogi smatraju kako u takvom kratkom roku neće biti moguće popuniti “rupe” u svim školama, kao što je to slučaj s računalima i drugom digitalnom opremom.

Prema prvim procjenama Ministarstva znanosti i obrazovanja, za te potrebe 76 škola morat će zaposliti najmanje toliko nastavnika informatike u određenom dijelu radnog vremena – oko 10 posto od ukupnog broja trenutno zaposlenih. Svakako je to dobra vijest za studente, buduće učitelje i nastavnike koji se bliže diplomi i kojima će obvezatnost predmeta umjesto izbornosti jamčiti kakvu-takvu sigurnost. Međutim, takvih je godišnje nekoliko desetaka, a uz to, mnogi od njih koji imaju dodatna znanja i vještine, zbog većih plaća i mogućnosti napredovanja karijere, odlučuju se na rad u IT sektoru. S druge strane, mnogi od nastavnika informatike nemaju diplomu učitelja ili profesora informatike, već su uz srodno matično zanimanje prošli edukaciju za predavanje informatike u školi.

Prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u listopadu je nezaposlenih bilo gotovo dvjesto tisuća, od kojih samo osmero učitelja i nastavnika informatike (matematike i fizike), dok je posao u srednjoj školi čekao 21 profesor. Potražnja za ovim kadrom ipak je puno veća – proteklog mjeseca tražilo se 63 učitelja i nastavnika informatike (najviše u Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji - po osam) i 41 profesor, najviše u Primorsko-goranskoj županiji (osam). Uskoro će ih trebati još više.

Ministrica Blaženka Divjak mišljenja je kako potrebe za novim nastavnicima ne bi ni bilo da se ne ulazi u novi projekt. Smatra kako problema s pronalaženjem kadra neće biti, jer se mlade na različite načine motivira da upisuju takve studije.

- Već smo najavili da trebamo bar 76 nastavnika informatike u cijeloj Hrvatskoj, a u sljedećim godinama ta će potreba biti i veća. Vjerujemo da neće biti problem naći kadar jer dajemo poticaj za veći upis studenata stipendijama i za nastavnike informatike i matematike. To će pojačati interes za studij i isto tako dati poticaj fakultetima koji obrazuju takve kadrove da povećaju kvote. Za nekim zanimanjima za 15 godina potrebe više neće biti, no to nije slučaj sa STEM područjem i, konkretno, zanimanjem učitelja/nastavnika informatike – rekla nam je ministrica Divjak prilikom posjeta Odjelu za matematiku osječkog Sveučilišta.

Upravo na tom odjelu, gdje je lani diplomiralo 30 magistara edukacije matematike i informatike, rade sve kako bi motivirali studente za upis tog studija.

- Svjesni smo da su matematičke, odnosno IT kompetencije od presudne važnosti za gospodarski rast Republike Hrvatske. U tom kontekstu već duži niz godina poduzimamo cijeli spektar različitih promotivnih aktivnosti za popularizaciju matematike i računarstva, a time specijalno i nastavničkog smjera matematike i informatike. Ovi napori trenutno daju pozitivne rezultate, a vjerujemo da će se takav trend nastaviti i dalje – kaže Zoran Tomljanović, zamjenik pročelnika. Potvrdio je to i pročelnik Odjela, Kristian Sabo.

- Interes studenata Odjela za matematiku je iznenađujuće velik. Na novi preddiplomski studij Matematike i računarstva koji smo razvili u suradnji s udrugom Osijek Software City planirali smo upisati 40 studenata, a prijavilo se 200 kandidata, što znači da smo vjerojatno mogli ići na veću kvotu – rekao je pročelnik Sabo.

Na osječkom Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti prošle akademske godine diplomiralo je 14 magistara primarnog obrazovanja na modulu informatike, a na Odjelu za fiziku devet magistara edukacije fizike i informatike. Potrebe IT sektora, a i prosvjete za školovanim kadrom puno su veće nego što je trenutno situacija. O tome govori podatak da je u Osijeku u posljednjih pet godina zaposleno 750 osoba u IT sektoru. Upravo zbog toga ne čudi što se ovakva radna snaga na burzi rada vrlo kratko zadržava. Da će se nastavnički kadar morati naći smatraju i stručnjaci iz realnog sektora, a uvođenje obvezne informatike pozdravljaju.

- Ljudi će se morati naći, nemamo izbora. Inicijativa uvođenja obvezne informatike u škole je dobra. Nije pitanje samo koliko informatike djeca imaju u školi, nego i kakva je ta informatika – dakle što rade i kako će ih se pripremiti za buduće poslove i daljnje obrazovanje. Neće svi biti programeri i inženjeri, ali jako je dobro da od malih nogu budu izloženi informatici i općenito STEM području. Nije svatko za programera. Generalno, netko će se obrazovati konkretno za rad u privredi, a netko tko ima afinitete za rad s djecom postat će nastavnik informatike. Po meni to nije sporno i ne isključuje jedno drugo, sve izlazi iz jedne zajednice, a ovisi tko kakve afinitete ima, tako će se usmjeravati – kaže Denis Sušac, predsjednik udruge Osijek Software City i direktor tvrtke Mono.