Objavljeno 25. studenog, 2017.
Kada je 1945. godine komunistička vlast novouspostavljene države Jugoslavije odlučila nacionalizirati cjelokupnu imovinu posljednje valpovačke grofice Julijane Normann, osim kompleksa valpovačkog dvorca u vlasništvo države ušli su i svi tada zatečeni predmeti grofovskog domaćinstva.
Najvrjednije umjetnine i dijelovi pokućstva vrlo brzo su završili u osječkim i zagrebačkim muzejima i galerijama, a u valpovačkom dvorcu ostali su tek oni predmeti za koje se smatralo da nemaju preveliku ili čak nikakvu vrijednost.
NISU ZNALI ŠTO IMAJU
Muzej Valpovštine s radom će započeti 1956. godine, a u njegovu fundusu gotovo će potpuno biti izostavljeno nasljedstvo valpovačkih plemića. Takav postav zadržat će se sve do početka Domovinskog rata, kada se Muzej zatvara, a ponovni rad ove muzejske ustanove započeo je tek 2006. godine. Novi preporod muzeja započet će osnivanjem Ustanove za kulturne djelatnosti “Ante Evetović-Miroljub”, pod koju je pripao i muzej, a na čelo koje dolazi Zvonko Barišić. Upravo pod njegovim vodstvom obnovljene su izložbene prostorije muzeja, a uspio se izboriti i za zapošljavanje stručnog muzejskog djelatnika. Tako Muzej 2007. godine preuzima viša kustosica i arheologinja Mirjana Paušak i odmah shvaća da naglasak novog postava treba staviti upravo na ostavštinu plemićke obitelji.
- Zbog selidbe tijekom Domovinskog rata i uređenja dvorca, zbirke su bile potpuno izmiješane. Kada sam došla u dvorac, uopće nismo znali što točno imamo i u kakvom je stanju, te je najprije trebalo napraviti veliko čišćenje 1700 četvornih metara prostora. Nakon iznesenih desetak prikolica smeća mogli smo započeti sa sortiranjem zbirki i shvatili smo da je sve tu, ali da postoji dio građe koji nikada i nije evidentiran - prisjeća se viša kustosica Paušak.
Naime, ono što je promaknulo svima koji su u ostavštini tragali samo za zlatom, srebrom ili porculanom zapravo je vrijedna fotografska zbirka iz ostavštine plemićke obitelji Prandau-Normann, a koja je iznova otkrivena tek prije nekoliko godina.
- Našli smo velik broj privatnih fotografija i albuma grofova Normann koji nikada nisu bili evidentirani, a koje smo prvo popisali i shvatili da imamo više od 2000 novih kataloških jedinica. Zbog toga smo formirali posebnu zbirku starih fotografija te ih sve uveli u muzejski informacijski sustav M++. No, i dalje nismo shvaćali što posjedujemo dok nisam započela sa znanstvenom obradom fotografija - priča arheologinja.
O vrijednosti ove fotografske zbirke kustosica Paušak nedavno je progovorila i na znanstvenom simpoziju “Fotografija u muzejima” održanom u Muzeju suvremenih umjetnosti u Zagrebu.
- Kad sam počela obrađivati fotografije, ispostavilo se da imamo radove nekih od najvećih fotografa 19. stoljeća, koji su zapravo radili na samim početcima fotografije i koji su bili prave zvijezde svog zanata, a snimali su tadašnje europske vladare, odnosno careve i kraljeve, te plemstvo, ali i poznate osobe - priča kustosica Paušak.
PIONIRI FOTOGRAFIJE
Tako Muzej u svom posjedu ima fotografije koje je primjerice snimio fotograf Ludwig Grillich, a iza čijeg su objektiva stali i Johann Strauss, Johannes Brahms i Sigmud Freud.
- Potom su tu radovi Carla Pietznera, koji je snimao samog cara Franju Josipa i njegovu suprugu caricu Sissy. Ponosni smo i na fotografiju Kaloss Oszkara, koji je radio za New York Times, potom radove Giorgia Sommera, koji je bio službeni fotograf kralja Viktora Emmanuela II., a tu su i fotografije Jeana Lauranta, koji je bio službeni fotograf španjolske kraljice, te Henricha Schuhmanna koji je u Prvom svjetskom ratu radio kao press-fotograf posljednjeg austrijskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Karla I. Za ovu fotobaštinu ponovno je zaslužna grofovska obitelj Normann, koja se kao plemićka obitelj fotografirala upravo kod najboljih i renomiranih europskih fotografa - nastavlja svoju priču kustosica Paušak.
Osim obiteljskih fotografija, Muzej je i u posjedu više od 20 albuma gradova Europe i Male Azije, a koje je grofovska obitelj donijela s putovanja.
- Posjedujemo album Palestine iz 1887. godine, gdje možemo vidjeti sveta mjesta poput Jeruzalema i Betlehema iz onoga doba, odnosno još netaknute suvremenom urbanizacijom. Tu su i albumi Istanbula, Sirije i Atene iz iste godine. Sve fotografije snimane su fotoaparatima pionira fotografije Male Azije i Mediterana. Tu su i albumi Španjolske, Italije Švicarske, ali i tada poznatih ljetovališta. Ovo je bio vid suvenira i uspomene donesene s putovanja. Albumi su prvi put u javnosti prezentirani 2009., u sklopu izložbe Ostavština plemićke obitelji Prandau-Normana, kada su i digitalizirani, te ih je moguće pratiti na ekranima tijekom posjeta muzeju - kaže kustosica.
USPOMENE IZ OSIJEKA
Zanimljivo je da je Muzej u posjedu i većeg broja fotografija pionira osječke fotografske scene. Tako u svojoj zbirci primjerice imaju fotografiju gradonačelnika Vjekoslava Hengla iz radnje Maksa Schrechera, koji je krajem 80-ih godina 19. stoljeća imao atelijer u Kapucinskoj u Osijeku, zatim iz atelijera Petrović, koji se također nalazio u Kapucinskoj ulici, ali i radove Luje Varnaija i Franje Svirčevića.
- Fotografije koje se odnose na njemačke autore nedavno smo prezentirali i na simpoziju Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu. Dio fotografija obrađen je i u Vodiču kroz zbirke Muzeja Valpovštine koji izlazi iz tiska ovih dana. Fotografije će biti prikazane i na zajedničkoj izložbi “Ostavština valpovačkih vlastelina”, koju Muzej Valpovštine priprema u suradnji s još tri ustanove, odnosno Muzejom Slavonije, Muzejom likovnih umjetnosti i Državnim arhivom u Osijeku, u ožujku 2018. godine - najavljuje kustosica Paušak.
Piše: Nefreteta Z. EBERHARD
JEDINI U HRVATSKOJ
Albumi u povodu 60. godina carevanja Franje Josipa
Muzej je u posjedu i dva albuma proslave 60. obljetnice carevanja Franje Josipa, što su inače jedini takvi sačuvani albumi u hrvatskim muzejima. Dva siva albuma Kaiser-Huldigungsfes 1908. u tankim kartonskim koricama uspomena su na svečanost u povodu šezdeset godina carevanja Franje Josipa. U oba albuma nalazi se po 35 slika svečane povorke. U povorci su prikazane žive slike koje su predstavljale povijest Habsburške Monarhije. Iza njih su išli predstavnici svih nacionalnosti carstva u narodnim nošnjama s glazbom. Više od 12.000 sudionika povorke (4000 u povijesnim slikama i 8000 u nacionalnim skupinama) privuklo je oko pola milijuna gledatelja u Beč. Mimohod povorke trajao je tri sata. Na svih sedamdeset fotografija u albumima je oznaka događaja Kaiser-Huldigungsfes 1908. i naziv prikazane scene te ime izdavača albuma R. Lechner s adresom Wien I Graben 31.
LJUBAVNE DOPISNICE
Pisma za rođakinju osječkog gradonačelnika Hengla
Fotografska zbirka Muzeja Valpovštine i dalje raste pa je tako Muzej nedavno na poklon od jednog Valpovčanina dobio zbirku od 49 fotodopisnica iz 1. svjetskog rata. Ove dopisnice posebnu su zanimljive jer su sve upućene gospođici Marici Balković, koja je stanovala u Osijeku u kući gradonačelnika Vjekoslava Hengla. Naime, dopisnice joj je slao udvarač, i to s ratišta na kojem se nalazio u Prvom svjetskom ratu, a sve su, kako kaže kustosica Paušak, pristojno-ljubavnog sadržaja. Pretpostavlja se kako je Marica Balković bila rođakinja samog gradonačelnika Hengla, jer je njegova majka bila rodom iz Valpova, a djevojačko prezime bilo joj je Balković. Inače, ove dopisnice vrijedan su dokument koji svjedoči o građanskom životu Osijeka početkom 20. stoljeća.
Muzej u svom posjedu ima fotografije koje je snimio Ludwig Grillich, iza čijeg su objektiva stali Johann Strauss, Johannes Brahms i Sigmund Freud...
Našli smo velik broj privatnih fotografija i albuma grofova Normann, koje nikada nisu bile evidentirane, imamo više od 2000 novih kataloških jedinica...
MIRJANA PAUŠAK