Novosti
U BANKAMA NIJE 2,5 MILIJARDI EURA

Sve manje hrvatskih građana drži “višak” novca kod kuće
Objavljeno 24. studenog, 2017.
Najveći dio novca koji se čuva “u čarapi” stiže vjerojatno od turizma

Prema tvrdnji predstavnika Hrvatske narodne banke, hrvatski građani oko dvije milijarde eura i dalje čuvaju kod kuće. Riječ je, naravno, o slobodnoj procjeni toga iznosa, jer je do točnog, službenog podatka o tome nemoguće doći.

Kako je Hrvatska jako euroizirana zemlja, što je vidljivo kada se prati stanje depozita u bankama koji su oko 80 posto u eurima, za pretpostaviti je da su i kućne zalihe “u čarapama” također u najvećoj mjeri u toj valuti. Iako, treba podsjetiti, podatci objavljeni krajem prošle godine govorili su da banke bilježe i rast kunske štednje u odnosu prema 2010. godini.

Kako nam je rekao ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, u toj se procjeni u obzir uzimaju plaće, potrošnja u trgovinama, krediti plus stanje na računu, a razlika je, kaže, “u čarapi”. Treba uzeti u obzir i turizam, kao i doznake iz inozemstva. Naime, Hrvatska je i 2016. bila među zemljama EU s pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, koji je iznosio 245 milijuna eura, pokazalo je nedavno izvješće Eurostata. U Hrvtasku je stiglo 378 milijuna eura inozemnih doznaka, a iz Hrvatske u druge zemlje poslana su 133 milijuna eura. U 2015. taj je suficit iznosio čak 741 milijun eura. Većinu osobnih transfera pritom čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u matične zemlje.

Jurčić kaže kako se procjenama štednje, kako one u bankama tako i kućne, posljednji put bavio kada su se marke pretvarale u eure. “Ne znam je li to netko sada radio, ali te analize mogu biti dosta precizne. S tim što se to ne može raditi za jednu godinu, nego se gleda sve to, ukupan dohodak sive ekonomije i službene ekonomije minus potrošnja, krediti i štednja na računima u posljednjih deset godina. Najveći dio novca u kućnoj štednji stiže od turizma, najviše je toga naravno u Zagrebu, a u Slavoniji i Baranji vrlo malo, nešto od pšenice i stoke. No to je zanemarivo u odnosu prema drugim dijelovima zemlje, jer su u Slavoniji ostali prihodi maleni. I kako dolaze nove, mlađe generacije, manje se štedi kod kuće. Teško je to i čuvati od provale, a pljačkaši vide i znaju tko ima novca pa u takve kuće provaljuju”, rekao nam je Jurčić. Prema njegovim riječima, u krizi su brojni ljudi podigli novac iz banaka, tako da je 2008. i 2009. podignuto čak 800 milijuna eura, a nakon nje, kada se vidjelo da su banke opet sigurne i da neće propasti, vratilo se u njih i više od milijardu eura.

- Što znači da se tada u banke vratilo 200-300 milijuna eura više nego što je prije krize bilo u njima - kaže Jurčić, složivši se kako je držanje većih iznosa novca u kući, zvali to štednjom ili nekako drukčije, u svakom slučaju više navika seoskih domaćinstava i starijih generacija. Tako je danas taj procijenjeni iznos “u čarapama” manji od deset posto iznosa ukupne štednje u bankama.

Igor BOŠNJAK
ŠTEDNI ILI TEKUĆI RAČUN U BANCI

I prema prije 20-ak dana objavljenim podatcima istraživanja Erste grupe, postotak ispitanika koji štede u gotovini držeći novac kod kuće ili u kućnom sefu smanjio se na samo pet posto i u stalnom je padu posljednje četiri godine. Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje su najpopularniji način stavljanja sredstava sa strane u većini zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, a u nekim su zemljama čak i dobile na popularnosti, primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Prema rezultatima toga istraživanja, u Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu ima gotovo 50 % građana, a mnogi novac drže i na tekućem računu. Po brojnosti slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove te kupnja zlata i ostalih plemenitih metala.

Možda ste propustili...

PADA REJTING, ODLAZE ISTAKNUTI ČLANOVI

Most ozbiljno uzdrman, ali se još neće raspasti

SPREMAJU SE ZA EUROPSKE I PREDSJEDNIČKE IZBORE

Čačić: Reformisti će sa strankama centra

MINISTRICA VANJSKIH POSLOVA U BRUXELLESU:

Granični spor riješiti bilateralno

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana