Svijet
BLISKI ISTOK I AFRIKA

U EU 1,3 milijuna zahtjeva za azil
Objavljeno 23. studenog, 2017.
Najveće povećanje broja zahtjeva, gledano u postotcima, ima Hrvatska - 960 posto

Čak 1,3 milijuna ljudi zatražilo je međunarodnu zaštitu u nekoj od zemalja Europske unije u 2016. godini, što je blizu rekordne razine, unatoč smanjenju od sedam posto.

Od ukupnog broja zahtjeva, 32 posto odnosi se na osobe mlađe od 18 godina, stoji u Godišnjem izvješću Europskog potpornog ureda za azil (EASO) za 2016. predstavljenom u Odboru za građanske slobode. Najveći broj prijavljenih, 26 posto, došao je iz Sirije, a zatim slijede Afganistan, Irak, Pakistan i Nigerija. Zanimljivo je da se broj zahtjeva iz Nigerije povećao za 51 posto i dosegao brojku od 48 tisuća, u skladu s ukupnim povećanjem zahtjeva iz zemalja Subsaharske Afrike. Od 1.148.680 preliminarnih odluka 698.750 je pozitivnih, a Sirijci, Eritrejci i Iračani na vrhu su ljestvice onih kojima je odobren azil.

- Pritisak ostaje visok na vanjskim granicama EU-a s više od 500 tisuća nezakonitih prelazaka, uključujući 382 tisuće iz Afrike, Bliskog Istoka i Azije. S druge strane, nakon stupanja na snagu Sporazuma s Turskom, nezakoniti prelasci tom rutom su se smanjili. Glavna je ideja EASO-a da moramo na ovome raditi zajedno. Da trebamo europsko rješenje, a ne rješenja pojedinačnih država članica, rekao je parlamentarni izvjestitelj Péter Niedermüller, koji je napisao izvješće za Odbor LIBE o Godišnjem izvješću.

Zbog velikog broja migranata u 2015. trebalo je provesti reformu zajedničkog sustava za azil. Europski parlament zatražio je jači mandat za EASO koji bi trebao postati Agencija za azil EU-a. Godišnje izvješće o stanju sa zahtjevima za azil u EU-u pokriva i Norvešku, Švicarsku, Island i Lihtenštajn. Europski potporni ured za azil agencija je EU-a stvorena 2010. godine kako bi omogućila alate državama članicama za upravljanje velikim brojem tražitelja azila te provedbu zakona na tom području. Također pomaže državama članicama koje se suočavaju s izvanrednim problemima vezanima uz azil.

Najveći pad u broju predmeta za odobravanje azila koji su u tijeku, odnosno o kojima se još uvijek odlučuje, sada je u Švedskoj. S druge strane, najveći porast broja neriješenih slučajeva zabilježen je u Njemačkoj - čak 42 posto. Gledano samo u postotcima, a ne u realnom broju zahtjeva, najveći porast neriješenih predmeta bilježi Hrvatska - s 55 na kraju 2015. na 495 na kraju 2016. godine. Najviše neriješenih zahtjeva odnosi se u Hrvatskoj na državljane Sirije - 24 posto. U izvješću se, kada je o našoj zemlji riječ, navodi i da je Hrvatska 2016. provela intenzivnu nabavu specijalizirane opreme za otkrivanje krivotvorenih dokumenata za granične prijelaze na vanjskoj granici EU-a uz pomoć Schengenskog novčanog fonda. “Sustav je instaliran i policijski službenici obučeni su za njegovu provedbu na terenu”, pohvala je EASO-a, koji navodi i podatak da je u 2016. godini od 170 maloljetnika bez pratnje u Hrvatskoj njih 74 posto bilo iz Afganistana.

Istovremeno, Hrvatska je odbila 185 zahtjeva za međunarodnu zaštitu izbjeglica i migranata, a čak četvrtina tih zahtjeva uputili su državljani Alžira. Ukupno je u EU najviše odbijenih Afganistanaca (48.605), Albanaca (41.895), Iračana (38.560), Pakistanaca (27.130) i Srba (22.310) te približno isti broj državljana Kosova.

Eduard SOUDIL
NAJVIŠE ZAHTJEVA ZA AZIL BILJEŽE NJEMAČKA, ITALIJA I FRANCUSKA

Među zemljama Europske unije Hrvatska je u 2016., u odnosu na 2015., zabilježila najveći porast broja zahtjeva za azil, bar kada govorimo o relativnom broju, odnosno o postotku, a ne o stvarnom broju zahtjeva. Tako naša zemlja bilježi 2015. godine samo 210 zahtjeva, a godinu dana kasnije 2225, što je 960 posto više. Gotovo trećinu tih zahtjeva (31 posto) uputili su državljani Afganistana. Najviše zahtjeva za azil bilježe Njemačka (745.155), Italija (122.960), Francuska (84.270), Grčka (51.110) i Austrija (42.255). S druge strane, Lihtenštajn je imao samo 80 zahtjeva, Slovačka 145, a slijede Estonija, Latvija i Litva, sve manje s 500 zahtjeva. Prema zemlji podrijetla najviše zahtjeva za azilom u EU uputili su Sirijci (342.005), Afganistanci (190.240) i Iračani (131.615), a slijede Pakistanci, Nigerijci, Iranci, državljani Eritreje, Albanije, Rusije, Somalije... Na popisu su i državljani Srbije - njih je 13.520 zatražilo azil u EU tijekom 2016. godine (76 posto u Njemačkoj).

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike