MARIJANCI - Zapuštena kanalska mreža na području Slavonije i Baranje čini se da posljednjih godina postaje sve veći problem ne samo poljoprivrednicima koji obrađuju poljoprivredne površine uz koje su smješteni isti kanali nego i jedinicama lokalne samouprave.

Upravo zbog toga čelnici Općine Marijanci, poduzetnici i poljoprivredni proizvođači s ovog prostora iskoristili su nedavni radni posjet župana osječko-baranjskog Ivana Anušića Marijancima da bi ga upoznali s još jednim gotovo nevjerojatnim domaćim apsurdom koji ne znaju kako bi riješili - Hrvatske vode kanale 3. i 4. reda ne održavaju, a s druge strane ne dopuštaju korisnicima poljoprivrednih površina uz kanale da ih bez posebnog odobrenja očiste sami. Započevši priču o tom problemu koji traje već neko vrijeme, načelnik Općine Marijanci Darko Dorkić kazao je kako na području općine Marijanci ima 100 kilometara poljskih putova, ali i prema podatcima iz Vodne gospodarske ispostave Karašica - Vučica, oko 115 kilometara kanala 3. i 4. reda.

- Ono što bih volio znati je odgovor na pitanje zašto se stalo s čišćenjem tih kanala koje je počelo prije nekoliko godina. Kanali koji su bili sređeni dvije godine su se održavali, da bi na kraju ti isti uređeni kanali do danas obrasli. Ove je godine zbog toga u općini bilo velikih problema, a poseban problem bili su kanali koji su uz putove, jer je drveće iz kanala preraslo na njih i počelo stvarati ozbiljne probleme poljoprivrednicima koji više ne mogu doći do svojih oranica. Pomoć sam pokušao potražiti i u Donjem Miholjcu u VGI-ju Karašica Vučica, gdje su mi odgovorili da je došlo do određenih problema u javnoj nabavi pa da su ove godine zbog toga zakasnili, te da nisu mogli raditi, ali problem se i dalje nije riješio - upozorio je načelnik Dorkić kojeg su poljoprivrednici u nekoliko navrata vozili na lokacije gdje je zbog zapuštenih kanala zaustavljena prohodnost na cestama.

Istinsku težinu tog problema, koji je načelnik Dorkić nazvao pravom katastrofom, na vlastitom primjeru otkrio je poznati lokalni poduzetnik Josip Dukmenić, vlasnik tvrtke Matakovo i farme Salaš - dvije sestrinske tvrtke koje se bave ratarskom djelatnošću i uzgojem ratarskih kultura čime osigurava sirovinu za ishranu stoke na farmi. Farma Salaš jedna je od najvećih farmi muznih krava u regiji, pa i na području države, čija visokokvalitetna grla svake godine dobivaju prestižne nagrade za najkvalitetnija domaća mliječna grla. Sa svojih oko 700 grla i proizvodnjom mlijeka većom od 3.000.000 litara godišnje, ova farma najuspješnija je na području Hrvatske u dobivanju mlijeka po grlu stoke. Ove dvije tvrtke upošljavaju 60 djelatnika i za svoje potrebe obrađuju 500-tinjak hektara zemlje u zakupu. No, uspješnog poduzetnika danas muče brige koje u nekom drugačijem sustavu uopće ne bi trebao imati.

- Mi neko vrijeme imamo ozbiljan problem, jer do svojih površina više ne možemo. Imamo mehanizaciju i traktore vrijedne oko 1,5 milijuna kuna koji bi sada mogli nastradati zbog bagrema koji se nagnuo i leži preko ceste, a mi ga ne smijemo ukloniti. Sramotno je što mi je nakon traženja u Hrvatskim vodama da se riješi ovaj problem rečeno da moram napisati posebne zamolbe kako bih uložio vlastitih 100.000 kuna da bih sam očistio kanale, koji su u njihovoj nadležnosti - zgrožen je Dukmenić, predloživši da se idućih godina novac za tu namjenu pokuša osigurati iz fondova EU-a.

Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije Silva Wendling pojasnila je da je Županija po zakonu vlasnik svih građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju 3. i 4. reda, ali da su svi kanali pod upravom Hrvatskih voda.

- Trenutačno je u izradi i upućuje se na saborsku raspravu kompletna izmjena i dopuna Zakona o vodama gdje i dalje stoji da je Županija vlasnik kanala, ali oni ostaju i dalje pod upravljanjem Hrvatskih voda. Problem je u tome što se od 2006. godine više ne naplaćuje naknada za melioracijsku odvodnju koju su plaćali poljoprivrednici. Nitko danas, prema svim podatcima kojima Županija raspolaže, nije donio odluku o naplati, odnosno pokretanju postupka naplate naknade za melioracijsku odvodnju. Županija je s jedinicama lokalne samouprave i Hrvatskim vodama ranije radila program uređenja kanalske mreže s ugovorenim udjelima financiranja i uvijek je išlo uređivanje onih kanala koji su se utvrđivali kao prioriteti u dogovoru s Hrvatskim vodama. Međutim, 2010. godine sve je to stalo i Hrvatske vode više nisu radile takve ugovore sa Županijom. Mi smo spremni ponovno pokrenuti takvu inicijativu, jer imamo prihode od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, da zajedno osiguramo novac i da se ponovno pokrene uređenje kanalske mreže, no kanalima kojima smo mi vlasnici i dalje upravljaju Hrvatske vode - konstatirala je pročelnica Wendling uz koju je župan Anušić zaključio kako je Županija spremna uputiti službeni dopis Hrvatskim vodama s prijedlogom kako riješiti ovaj problem koji muči brojne jedinice lokalne samouprave i poljoprivrednike u Osječko-baranjskoj županiji.