Premijer Andrej Plenković i deset ministara u utorak su na trećoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem razgovarali sa svih pet slavonskih župana, nakon čega je Plenković izrazio zadovoljstvo jer je nakon prethodnog sastanaka Savjeta ubrzana dinamika ugovaranja sredstava iz europskih fondova.

- Mogu izraziti zadovoljstvo što smo u odnosu prema prethodnom sastanku ubrzali dinamiku ugovaranja sredstava iz europskih fondova, i to za 1,54 milijarde kuna - izjavio je Plenković nakon sjednice. “U dogovoru sa Svjetskom bankom za iduću financijsku perspektivu nastojat ćemo imati poseban operativni program koji bi se odnosio isključivo na tih pet slavonskih županija”, istaknuo je Plenković. Najavio je kako će Vlada ubuduće posebno raditi na osiguranju sredstava za pretfinanciranje razvojnih projekata.

Na sjednici je rečeno kako promjenom zakonskog okvira (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakon o strateškom planiranju i upravljanju razvojem, Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o razvoju Grada Vukovara), Vlada omogućava smanjivanje regionalnih nejednakosti, jačanje uloge regionalnih koordinatora i učinkovitije upravljanje razvojem. Podržano je povećanje sredstava Fonda za regionalni razvoj u proračunu RH za 2018. godinu za provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Sredstva Fonda namijenjena su za pripremu projekata za EU fondove, pretfinanciranje i sufinanciranje EU projekata te financiranje ravnomjernog regionalnog razvoja JLS i županija.

Posebno je istaknuto da će Ministarstvo državne imovine intenzivirati obradu zahtjeva jedinica lokalne i područne samouprave za stavljanje u funkciju neaktivne državne imovine u svrhu izgradnje poduzetničkih zona kroz izdavanje suglasnosti za prijavu na EU fondove, odnosno darovanje, dodjele na korištenje ili kupnje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Ministar državne imovine Goran Marić pozvao je jedinice lokalne samouprave da obnove svoje zahtjeve za korištenje državne imovine jer je dio neriješenih zahtjeva zaprimljenih u proteklih 25 godina zagubljen. Ministarstvo državne imovine trenutno ima evidentirano više od tisuću zahtjeva jedinica lokalne samouprave vezano uz pravo raspolaganja državnom imovinom (kupnja, dodjela...).

Ministar je podsjetio kako država u svom vlasništvu ima 6055 stanova, 3687 poslovnih prostora i 3022 garaže. Od toga se čak 1185 stanova, 211 poslovnih prostora i 1971 garaža koriste bespravno, dodao je. Ističući kako je svaki poduzetnički korak bitan, kada se radi o otvaranju i jednog radnog mjesta, ministar Marić podsjetio je kako je neučinkovito raspolaganje državnom imovinom u proteklih 25 godina kočilo njezin gospodarski potencijal. Jedna od prepreka učinkovitijem korištenju državne imovine je nedostatak tržišne procjene, te neishođeni energetski certifikati. Kao pozitivne pomake u korištenju državne imovine ministar Marić istaknuo je prodaju stanova u državnom vlasništvu, a koja je u 2017. godini prvi put obavljena kroz javne natječaje. Prihod države po ovoj osnovi do sada je 6,6 milijuna kuna. Uz nove prihode od državne imovine resorno ministarstvo bilježi i nove obaveze koje će biti financijski teret. “Odlukom Ustavnog suda iz rujna 2017. godine utvrđena je obveza plaćanja komunalne naknade i za nekretnine u državnom vlasništvu”, rekao je. Predviđeno je izdvajanje znatnih sredstava za podmirenje naknada za komunalne usluge, rekao je ministar Marić. Kao model za rješavanje dugova po osnovi komunalne naknade ministar je najavio da će buduća darivanja državne imovine jedinicama lokalne samouprave biti uz odredbu da se jedinica lokalne samouprave odriče potraživanja u visini tržišne vrijednosti darovane nekretnine.

Hrvatska u svom vlasništvu ima i 3477 građevinskih zemljišta ukupne ovršine 429 milijuna kvadratnih kilometara. U državnom portfelju su i 332 vojne nekretnine koje nisu komercijalizirane. Ministarstvo državne imovine ove prostore neće komercijalizirati u cijelosti jer su njihovi pojedini dijelovi obuhvaćeni zahtjevima za povrat imovine. D.Pav./H