Objavljeno 22. studenog, 2017.
SLATINA
U povodu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva, Gradska razvojna agencija Slatine GRAS organizirala je skup na kojemu su velikom broju zainteresiranih predstavljeni “EU potencijali za poduzetnike”. Cilj organiziranja skupa bio je poduzetnicima i poljoprivrednicima predstaviti mogućnosti financiranja poslovnih pothvata iz sredstava Europske unije i približiti im ulogu jedinice lokalne samouprave u poticanju poduzetništva.
Što je u ponudi
Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva pokrenula je Europska komisija, a održava se i u zemljama izvan Europske unije. Njime se želi promovirati poduzetništvo tako da se pokrene interes javnosti, osobito mladih koji tek počinju graditi svoje poslovne karijere. Očekuje se da će kroz aktivnosti u tom tjednu poduzetnicima biti olakšan pristup informacijama i da će biti upoznati s mjerama i aktivnostima koje se na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini poduzimaju radi razvoja i jačanja poduzetništva. U Slatini su o značenju skupa i razvoja poduzetništva govorili ravnateljica Gradske razvojne agencije Slatina GRAS Danijela Maravić i gradonačelnik Denis Ostrošić, poticajne mjere Grada Slatine za poduzetnike u sljedećoj godini predstavio je pročelnik Marin Kokorić, a o ulozi regionalne razvojne agencije u poticanju poduzetništva i poljoprivrede govorila je zamjenica ravnateljice Razvojne agencije VIDRA Neda Martić. O Panonskom drvnom centru kompetencija kao projektu od nacionalnog interesa i trenutačno najvećem projektu u realizaciji na području županije, te o zgradi i ustanovi govorila je njegova direktorica Ivana Filipović.
Žene su uporne
Poduzetničke inkubatore kao pokretače razvoja i aktivnosti na razvijanju mreže inkubatora u Slatini, Pitomači i Orahovici predstavio je direktor Poduzetničkog inkubatora u Virovitici Bojan Mijok, a Marija Boroša, Nada Ranitović i Mirela Sabo iz GRAS-a predstavile su aktualne i najavljene EU natječaje i ESIF zajmove za poduzetnike. Voditelj Područnog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju Boris Čagalj predstavio je sadašnjim i budućim poduzetnicima na slatinskom području vrste kredita te način i vrste kreditiranja, s posebnim osvrtom na kreditiranje ciljanih skupina – poduzetnika početnika, mladih poduzetnika i žena-poduzetnica.
U drugom dijelu skupa održana je panel-rasprava “Kreativnost kao pokretač ženskog poduzetništva”. Moderator je bila ravnateljica GRAS-a Danijela Maravić, a u raspravi su sudjelovale voditeljica Ispostave HZZ-a Slatina Elizabeta Falat Ileš i slatinske žene poduzetnice Dragica Lovrinović, Sandra Jadek, Senka Kovčić, Ljiljana Rabik i Maja Lazić.
Zaključeno je da sama ideja za poduzetnički uspjeh nije dovoljna, možda je još važnije istražiti tržište, jer proizvod koji nemamo kome prodati ne donosi nam nikakvu dobit. Najvažniji su osobni kontakti i razmjena iskustava na sajmovima.
Slatinske poduzetnice složile su se da se trenutačno možda najveća kreativnost žena u poduzetništvu ogleda u umijeću kako isplatiti plaću, osobito ako poduzetnica ima zaposlene osobe. Ipak, da bi uspjele kao poduzetnice, žene su izuzetno uporne.
– Ako ne ide, snalazimo se: ako ne može kroza zid, idemo preko zida ili oko zida - kažu slatinske poduzetnice.
Petar ŽARKOVIĆ
Dragica Lovrinović
Obrt za proizvodnju Karla
Bavi se izradom unikatnih proizvoda, najviše kožnih torbi koje se danas mogu naći od Kanade do Australije. Prvih nekoliko godina ispitivala je tržište kako bi utvrdila hoće li joj taj posao biti isplativ.
- Nisam postala poduzetnica jer sam to jako željela, nego jer nisam imala odgovarajući posao pa sam htjela pokušati nešto drugo. Sve je krenulo iz kuhinje i blagovaonice, šivaćim strojem koji sam dobila od brata kad sam završila srednju školu i materijalima koji su stajali u ormaru. Nakon šest mjeseci uvidjela sam da tako ne može jer sam okupirala pola kuće pa sam skupljala novac i od drvarnice uredila radionicu.
Sandra Jadek
Obrt Sandrini kolači
Sada je već poznata diljem zemlje kao vrsna slastičarka koja na svakom natjecanju osvoji poneku medalju. U početku svog obrta ona je također drvarnicu preuredila u prostoriju u kojoj će peći kolače, a kaže da je krenulo s jednim mikserom, nekoliko modlica za šape i kalupom za torte. U prvoj godini koristila je sredstva Mjere za samozapošljavanje za plaćanje doprinosa, za što kaže da joj je mnogo pomoglo, a novac zarađen prodajom kolača ulagala je u strojeve i modernizaciju. Kasnije je zaposlila djelatnice i širila posao, danas peče kolače i za inozemstvo.
Senka Kovčić
Brand Two Ass
U početku je šivala torbe šivaćim strojem svoje mame i oslikavala majice. Poklanjala ih je svojim prijateljima, njima se to svidjelo pa se počela baviti svojim obrtom potaknuta prije svega nedostatkom izvornoga slatinskog suvenira. Sada radi sa svojim dečkom, koji također ima otvoren obrt i koristi sredstva Mjere za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Izrađuju kompletne poklon-paketiće kojima su, kaže, nastojali unijeti nešto sunca, vedrine i humora u slatinsku svakodnevicu.
- Ako ne znate što pokloniti kad nekamo idete, mi smo tu. Ako postoji neka želja ili ideja, treba pokušati da se kasnije ne pitate – Eh, što nisam?
Maja Lazić
Obrt Organica Vita
Nije krenula od nule, nego nasljeđuje obiteljski biznis pa se ne smatra pravom poduzetnicom. Tvrtka Organica Vita specijalizirana je za organski uzgoj uljarica, ljekovitog bilja i proizvodnju hladno prešanih ulja, maslaca i proteina. Osnovni proizvod je kamilica, a svoje tržište traže maslaci od bundeve, lješnjaka, oraha i ekološki uzgojenih sjemenki suncokreta. Proizvodi se mogu naći u prodavaonicama zdrave hrane.
– Mi redovito idemo na Biofach u Nurnbergu, najveći sajam ekoloških proizvoda u Europi. Na tim sajmovima uspostavljaju se najznačajniji poslovni kontakti i tu dobijete feedback iz cijelog svijeta i svaki komentar je jako značajan.
Ljiljana Rabik
Zlatna nit d.o.o.
Žena je koja zapošljava žene, direktorica tvrtke koja zapošljava četiri radnika i 58 radnica. Azija je postala preskupa europskim proizvođačima i proizvodnja se vraća u Europu, i to u zemlje s jeftinijom radnom snagom. Zlatna nit prošle godine obula je i opremila radnom zaštitnom opremom više od 7000 radnika u stotinama poduzeća, obrta i ustanova. Ljiljana Rabik članica je Ženskog virtualnog poduzetničkog centra, koji predstavlja pozitivan način komunikacije, međusobnog povezivanja poduzetnica. Taj centar pomaže u realizaciji načela “vidjeti i biti viđen”, što omogućava povezivanje “ovog našeg sela malog” s ostatkom svijeta.
Ako ne ide, snalazimo se: ako ne može kroza zid, idemo preko zida ili oko zida, kažu poduzetnice