Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno će se ovog tjedna suočiti s pravdom, na koju se čeka više od dva desetljeća.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izreći će u srijedu, 22. studenoga, prvostupanjsku presudu Mladiću (75), optuženom za ratne zločine počinjene u vrijeme kada je obnašao dužnost zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS). Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u BiH od svibnja 1992. do pretkraj 1995. U završnoj riječi tužiteljstva u prosincu 2016. za njega je zatražena kazna doživotog zatvora, a obrana je predložila da ga se oslobodi svih optužbi.

Prvu optužnicu protiv njega haaško je tužiteljstvo podignulo još 25. srpnja 1995. i nakon toga je triput proširivalo i mijenjalo zbog potrebe da se suđenje provede što učinkovitije, pa su u njoj zadržani samo najteži ratni zločini Mladić je godinama nakon podizanja prve optužnice bio neuhvatljiv, baš kao i njegov politički šef Radovan Karadžić, unatoč činjenici da su bili na vrhu popisa najtraženijih osoba, rame uz rame s Osamom Bin Ladenom. Srbijanska policija pronašla ga je u Lazarevu, selu kod Zrenjanina, 26. svibnja 2011., gdje se skrivao pod lažnim imenom Milorad Komadić. Srbijanske su vlasti Mladića ICTY-u izručile 31. svibnja te godine, a dokazni postupak u Den Haagu počeo je godinu dana poslije i trajao do kolovoza 2016. Svoje iskaze tijekom procesa dalo je 377 svjedoka obrane i optužbe. Sudsko vijeće u obzir je uzelo i pisane iskaze još 214 svjedoka.

Ključne točke optužnice temelje se na izravnom Mladićevu sudjelovnju u genocidu u Srebrenici u srpnju 1995., kada je ondje ubijeno osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, na odgovornosti za široku kampanju progona, deportacija, mučenja i ubojstava nesrpskog stanovništa tijekom 1992. u najmanje sedam općina u BiH, osnivanje logora Omarska, Keraterm, Manjača i Trnopolje, u kojima su mučeni i ubijani Bošnjaci i Hrvati, na teroru nad civilima tijekom opsade Sarajeva, od 1992. do 1995., te uzimanju za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u svibnju i lipnju 1995. Optužnica protiv Mladića uz osobnu odgovornost sadržava i sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem je čelu bio Karadžić s ciljem uspostave države u kojoj bi Srbi imali prevlast i s čijeg bi teritorija trajno uklonili Bošnjake, Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo.

U optužnici su potanko opisani zločini poput ubojstva 144 osobe u mjestu Ključ, više od 200 zatočenika u zatvoru u Foči, ubojstvo 150 osoba u logoru Keraterm te 140 u logoru Sušici kod Vlasenice, kao i zatočenje tisuća Bošnjaka i Hrvata u logorima poput onoga na Manjači, osmišljenim tako da dovedu do njihova fizičkog uništenja. U točki koja se odnosi na genocid u Srebrenici Mladiću su stavljena na teret masovna ubojstva više od tisuću zarobljenih Bošnjaka u selu Kravica te još tisuću kod škole u mjestu Orahovac. Tu je i opis “bezobzirnog uništavanja” privatne imovine i javnih dobara te spomenika kulture i sakralnih objekata. U dijelu optužnice koji se odnosi na teroriziranje Sarajeva tijekom opsade grada spomenut je zločin na tržnici Markale iz veljače 1994., kada je ubijeno 66, a ranjeno više od 140 osoba.