Svijet
WILLIAM LACY SWING, DIREKTOR IOM-A

U Europu će krenuti i klimatski migranti
Objavljeno 20. studenog, 2017.

Pariški sporazum prvi put je potvrdio da klimatske promjene izazivaju migraciju. Na 23. konferenciji o klimatskim promjenama UN-a (COP23), održanoj u Bonnu, glavno pitanje bilo je kako odgovoriti na taj izazov. “Migracije ljudi velikih razmjera nužne su ako želimo uspješne ekonomije. One su vrlo poželjne ako njima upravljamo humano i odgovorno”, rekao je tom prigodom u razgovoru za EurActiv direktor Međunarodne organizacije za migracije (IOM), William Lacy Swing.

Od 2008. godine zbog prirodnih katastrofa migriralo je 22 milijuna ljudi godišnje. Što je ekološka migracija?

- To su ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove zbog prirodnih katastrofa kao što su potresi ili poplave. Postoje i ekološki problemi koji izazivaju sporije kretanje ljudi. Primjer je Čad gdje je 90 % vode iz jezera Čad isparilo i ljudi više ne mogu ribariti. To je izazvalo prisilnu migraciju.

Mislite li da klimatskim migrantima treba dati status izbjeglica?

- Prvo moramo razlikovati migrante i izbjeglice. Izbjeglice su ljudi koji su politički gonjeni i moraju napustiti svoje zemlje, dok migranti mogu biti razni, uključujući prisilne. Sada pokušavamo ispregovarati u okviru Globalnog sporazuma o migracijama dio kojim će se zemlje obvezati podijeliti odgovornost za ljude u pokretu. Mnogo je takvih koji nisu ni izbjeglice ni osobe bez državljanstva. Nisu prešli međunarodne granice i nisu interno raseljene osobe u njihovim zemljama, ali im je ipak potrebna zaštita. Žrtve trgovine ljudima, bolesni i stari, trudnice, maloljetnici bez pratnje, studenti..., ima mnogo kategorija, ali svi su oni, zbog toga što su u pokretu, ranjiviji nego ljudi koji su u svom normalnom domu.

Koji su izazovi za postizanje cilja da se ti ljudi priznaju i da im se pomogne?

- Mislim da je to prije svega priznanje da su ljudi važni. Migracija je stara kao i ljudska vrsta. Kretanja ljudi velikih razmjera su neizbježna, nužna su ako želimo popunjena radna mjesta, dostupne vještine, uspješne ekonomije i zajednice da napreduju. Vrlo je poželjno imati migraciju ako upravljamo njome humano i odgovorno. Ne govorim o svijetu bez granica, nego o svijetu u kojem postoji razumijevanje da je migracija povijesno bila u velikoj mjeri pozitivna i sigurna u srednjoročnom razdoblju. U svim našim društvima, imajući u vidu demografski deficit, neizbježno će biti mnogo kretanja. Stvar je jednostavna - na Zapadu više ljudi umire nego što se rodi, a populacije u zemljama u razvoju imaju mnogo više stope rasta. Moramo postići dogovor da su kretanja ljudi neizbježna i zato moramo upravljati time. To je drugačiji stav nego kada kažemo da moramo podići više zidova.

Unatoč svim naporima, očekuje se da će se broj mladih nezaposlenih Afrikanaca više nego utrostručiti u nadolazećim godinama (od današnjih 35 milijuna na 100 milijuna, navodi se u priopćenju Europske investicijske banke). Što radi Međunarodna organizacija za migracije kako bi pomogla ljudima da ostanu kod kuće ili migriraju sigurno i učinkovito?

- Demografska podjela između sjevera i juga jedan je od ključnih problema. Ne smijemo zaboraviti da je 50 posto svih afričkih migracija u Africi. Što je s ostalih 50 posto? Moramo razviti dijalog između Europske unije i Afrike. Ovi se dijalozi moraju nastaviti i moramo pronaći rješenje zajedno. Zemlje također imaju odgovornost zaštititi svoje mlade, stvoriti više posla za njih, posebno u poljoprivredi i ruralnom razvoju. I moramo objasniti Europi važnost zaštite tih mladih ljudi. Moramo obeshrabriti ljude da idu iz Afrike brodicama preko Mediterana u Europu. Mnogo toga još moramo učiniti.

Eduard SOUDIL
bježe od terora, ali ih dio europe sve smatra teroristima

Kako funkcionira multietičnost?

- Neke vlade danas nastoje zaštititi društva koja zapravo više ne postoje. Većina društava danas je mnogo više multikulturalna, multietnička, multireligijska i višejezična nego što to razumijemo i prihvaćamo. I takva društva dobro funkcioniraju. No, sada se događa to da se migranti povezuju s terorizmom, što je gruba ironija, jer mnogi od njih zapravo bježe od terora. Većina napada, gaženja ljudi automobilima, bilo u Parizu, Nici, Bruxellesu, San Bernardinu, ili Orlandu, gotovo u pravilu izvode ljudi koji se nisu uspjeli integrirati. Osjećaju se marginaliziranima, a ne dio društva. Mislim da još mnogo treba učiniti na boljoj integraciji.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana