Cilj Hrvatske do kraja mandata ove vlade je podići stopu zaposlenosti na 68 posto, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u Göteborgu, gdje je sudjelovao na summitu zemalja članica EU posvećenom socijalnim pitanjima.

“Summit je i prigoda da izvijestimo naše partnere o svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju stope zaposlenosti - idealno bi bilo do 68 posto do kraja mandata”, rekao je Plenković nakon dolaska na summit. Trenutačno je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj oko 60 posto, pri čemu smo pri dnu ljestvice unutar EU. Cilj Europske unije je da se do 2020. dostigne prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto. Prosječna stopa zaposlenosti u EU, prema podacima za 2016., iznosi 71,1 posto. Švedska je jedina članica koja ima stopu zaposlenosti višu od 80 posto - 81,2 posto.

Na summitu u Göteborgu prihvaćen je Europski stup socijalnih prava, dokument koji uključuje dvadeset načela i prava, počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenu plaću do adekvatnog minimalnog dohotka. Dokument su u ime svih članica potpisati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjeda EU. U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena “na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji” te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.

Premijer Plenković kaže da je Europski stup socijalnih prava nastavak razgovora sa summita u Rimu u ožujku ove godine. Ideja je da se dobre prakse koje imaju zemlje s izraženom socijalnom dimenzijom primijene u svim članicama EU.

Na summitu su bile tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod promjene posla. Na summitu se prvi put raspravljalo o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica, te stoga EU i ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području. Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što je bila jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da potpuno iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta. Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanjem kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe “alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao reakcija na populizam i ksenofobiju.