Magazin
DUBRAVKA ŠUICA

Podupirat ću što skoriji ulazak BiH u Europsku uniju
Objavljeno 18. studenog, 2017.

Odbor Europskog parlamenta za vanjske poslove aklamacijom je na sastanku u ponedjeljak izabrao zastupnicu Dubravku Šuicu za potpredsjednicu.

- Naglašavam važnost činjenice da je pozicija potpredsjednika Odbora za vanjske poslove, najvažnijeg odbora u Europskom parlamentu, ostala u kvoti hrvatske delegacije EPP-a. Drago mi je da sam izabrana na ovu vrlo važnu funkciju koju je prije mene obnašao predsjednik Vlade gospodin Andrej Plenković - kazala je Šuica.

Glavna uloga odbora jest pripremanje postupaka za plenarno zasjedanje Parlamenta u punom sazivu.

- Kroz svoj rad nastavit ću aktivno podupirati i lobirati za što skoriji ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, što je jedan od najvažnijih prioriteta hrvatske vanjske politike. Poticat ću u novonastalim okolnostima što tješnju suradnju Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije u području obrane, sigurnosti, migracija, borbe protiv terorizma i ostalih izazova - dodala je Šuica.

Dubravka Šuica također je i predsjednica Radne skupine Europskog parlamenta (EP) za Istočno partnerstvo. Ususret sastanku na vrhu Istočnog partnerstva (EaP) koji će se održati u Bruxellesu 24. studenoga 2017., Šuica kaže:

- Nije lako dobiti bitku između komunizma i demokracije, ali Istočno partnerstvo uspješna je priča. Drago mi je da svih šest zemalja Istočnog partnerstva ima europske perspektive, a svaka pojedinačno pristupa europskim integracijama. Demokratski standardi ovih zemalja vrlo su krhki, mora biti manje ruske propagande. Ova rezolucija je dobrodošla prije sastanka Istočnog partnerstva sljedeći tjedan.

Unutar okvira Istočnog partnerstva postoji zajednička obveza donošenja opipljivih rezultata građana diljem regije.

- Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje podržale su 20 ključnih rezultata za 2020. godinu, s ciljevima koji će se postići sljedećim sastankom na vrhu EaP-a koji će se održati u Bruxellesu, 24. studenoga 2017. godine. Dosadašnja suradnja temeljila se na četiri ključna područja dogovorena na sastanku na vrhu u Rigi 2015. godine: ekonomski razvoj i tržišne prilike; jačanje institucija i dobro upravljanje; povezivanje, energetska učinkovitost, okoliš i klimatske promjene te mobilnost i međuljudski kontakti. (HINA/D.J.)

Možda ste propustili...

POSLJEDNJE UTOČIŠTE: TURIZAM I DAN NAŠEG PLANETA

Dom je tamo gdje je zemlja

Najčitanije iz rubrike