Osječki Filozofski fakultet jučer, 16. studenoga, ugostio je mnoge mlade znanstvenike i iskusne stručnjake u sklopu bogatog programa na kojemu su predstavljena istraživanja i spoznaje o društvu, umjetnosti, jeziku, povijesti, ali i cijeloj ljudskoj (ko)egzistenciji. Razlog njihova okupljanja zaista je poseban, jer se tako prvi put u Osijeku obilježio Svjetski dan filozofije, kojim se nastojalo dokazati da filozofija, unatoč svemu, još nastoji igrati važnu ulogu u akademskoj zajednici, ali i cjelokupnom javnom diskursu. No, sami indikativni i višeznačan naziv ovog znanstveno-stručnog kolokvija “Filozofija na periferiji”, ukazao je da se filozofija još uvijek konstantno, poput mnogih humanističkih znanosti, stavlja na marginu akademske zajednice, dok se s druge strane, epitetom perifernog izravno ukazalo i na položaj grada Osijeka i cijele Republike Hrvatske, a koji su nepravedno marginalizirani, kako u lokalnom, tako i u globalnom kontekstu.

Zainteresiranim studentima i suradnicima svoje su ideje na cjelodnevnom programu predstavili profesori sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a uz bivše studente i profesore osječkog Odsjeka za filozofiju, svoja istraživanja su kratkim, ali opsežnim predavanjima opisali i perspektivni doktorandi toga odsjeka.

- Dva su razloga zašto je filozofija na periferiji. Prvi je isključiva distinkcija deficitarnog, STEM područja, koje je u središtu sveučilišnog i javnog interesa, a drugi je problematična pozicija filozofije kojoj se danas dodjeljuje tek dekorativni status - objasnio je profesor Boško Pešić, s osječkog Odsjeka za filozofiju, ukazujući da bez te antičke discipline u semantičkom smislu ne bi bilo ni samog Filozofskog fakulteta, a nestankom promišljanja i kritike koju nalaže filozofija, osjetile bi se i nesagledive posljedice za cjelokupno društvo – što je jasno vidljivo u svim mračnim razdobljima tijekom ljudske povijesti.

Loretana Farkaš, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku, izrazila je zadovoljstvo što je ovaj projekt uspješno realiziran, a poput kolege Pešića, naglasila je da se podjelom na STEM i «ostala» područja, stvara izrazito nepogodno okružje za daljnji razvoj društveno-humanističkih znanosti. Naposljetku, ususret početku predavanja, vršiteljica dužnosti voditelja osječkog Odsjeka za Filozofiju, Ljubica Matek, složila se s kolegom Marijanom Krivkom kako se periferna pozicija filozofije ne treba nužno gledati pesimistično, jer pogled s periferije uvijek daje bolji pregled cjelokupne društvene situacije, ali i omogućava slobodu govora uz kritičko razmišljanje. M. Mandić