Bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u četvrtak je pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor potvrdio da su Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić bilo dio kruga Ivice Todorića koji su ga 2012. nagovarali da se politički angažira, ali da ga u 12 godina koliko je bio na čelu HNB-a ni Todorić nije zvao da bi sugerirao neku mjeru koja bi koristila Agrokoru.

U više od dva sata svjedočenja potvrdio je i da je 2011. HNB imao inicijativu da za financiranje gospodarstva otpusti više od deset milijardi kuna, o čemu su se trebali dogovoriti Vlada, poslodavci i banke i da je Vlada otkazala već dogovoren skup. O promjeni lokacije tog skupa iz hotela Westin u Ministarstvo gospodarstva priopćenje je poslala Todorićeva agencija Unex, a na pripremnim sastancima kao jedan od tri državna tajnika sudjelovao je i aktualni ministar financija Zdravko Marić, kazao je Rohatinski. Dodao je da se na kraju Vlada od svega distancirala uz obrazloženje da je riječ o solo igri guvernera zbog svojih političkih ambicija te da se i na poslodavce provodio pritisak da odustanu od ideje.

Na pitanje Josipa Borića (HDZ) je li kao savjetnik Todorića znao da je od 2012. do 2015. bilo niz odluka regulatornih tijela koja su pomagala Agrokoru, Rohatinski je kazao da za to nije bio zadužen i da Todorić nije tražio njegovo mišljenje o kupnji Mercatora, ali da mu je u jednom nevezanom razgovoru rekao da ta akvizicija neće postići očekivane sinergijske efekte.

Rohatinski je objasnio da je prije preuzimanja dužnosti guvernera HNB-a od 1. travnja do 12. srpnja 2000. radio u Agrokoru kao direktor Sektora za makroekonomske analize, ali mu je tadašnji premijer Ivica Račan predložio prelazak u HNB.

Nejasnoće oko okončanja njegova angažmana i članstva u NO Agrokora Rohatinski je otklonio rekavši da svi njegovi odnosi s Agrokorom prestaju 12. srpnja 2000. Upitan zašto se odmah po okončanju mandata zaposlio kao Todorićev savjetnik, rekao je da nije htio koristiti zakonsku mogućnost da godinu dana prima dužnosničku plaću, a ništa ne radi. "Od ponuda koje su bile aktualne, Agrokorova mi se i moralno i društveno odgovorno, činila najboljom", kazao je.

Istaknuo je da politika stabilnog tečaja koju je vodio kao guverner nije bila vezana za interese Agrokora, niti je imala veze s poslovnim interesom ijednog poslovnog subjekta. "U moje vrijeme bilo je nadzora nad bankama i provjera njihove izloženosti prema Agrokoru. Imao sam uvid u rješenja i naloge i bilo je naloga da se smanji izloženost prema Agrokoru, ali se ne mogu sjetiti koje su to bile banke”, kazao je dodavši da su za poslove nadzora banaka bili zaduženi viceguverneri, do 2006. Čedo Maletić, a do 2012. Davor Holjevac.

Rohatinski je ustvrdio da su Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić bilo dio kruga Ivice Todorića, te da su ga nagovarali da se politički angažira. Rohatinski je na pitanje Nikole Grmoje (Most) rekao da su sugestije da se uključi u politički život došle puno ranije i da one nisu imale veze s Todorićem. "Bilo je nekoliko pokušaja nagovaranja, to je trajalo do kolovoza 2012. godine. Bilo je organizirano i nekoliko vrlo uskih sastanaka na kojimu su bili pojedinci iz nekih stranaka, uključujući i Karamarka, a ja sam tu ideju odbijao. Odbio sam je i na zadnjem sastanku na kojem je bio i Todorić, rekao sam da ne idem u politiku", kazao je Rohatinski. “Nakon toga počele su se zbivati čudne stvari, dva dana nakon što sam definitivno odbio prijedlog, Poslovni dnevnik objavio je priču o poduzeću moje supruge i našoj obiteljskoj kući”, svjedočio je Rohatinski.

Grmoja ga je pitao ima li saznanja da su nakon toga odabrali drugu strategiju, a to je preuzimanje HDZ-a, na što je Rohatinski kazao da o tome nema saznanja, ali je s "da" odgovorio na pitanje jesu li Karamarko i Kujundžić bili dio Todorićeva kruga koji ga je nagovarao na politički angažman. Članovi povjerenstva iz redova HDZ-a negodovali su zbog Grmojinih pitanja, tvrdeći da to nije tema, a nezadovoljstvo HDZ-ovaca Grmoja je popratio riječima kako mu je jasno da im "nije lako čuti da im je Ivica Todorić preuzeo stranku."

Nakon Rohatinskog pred istražnog povjerenstvo stigao je i Borislav Škegro, bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija. Škegro je komentirao tvrdnju Stjepana Mesića da ni jedna privatizacija nije mogla proći bez njega. “Vjerujete li vi gospodinu Mesiću?” odgovorio je protupitanjem Marasu. “On je dokazani krivokletnik i ne može mu se vjerovati. Zadnji slučaj je negiranje žrtava u Jasenovcu”, rekao je Škegro. Ipak je dodao da je u ovom slučaju Mesić bio u pravu. “Ivić Pašalić nije odlučivao o privatizacijama, nego je Tuđman o tome razgovarao sa savjetnikom za gospodarstvo, a to je bio Borislav Škegro”, rekao je Škegro.

Nikola Grmoja je pitao o kreditima Zagrebačke banke Agrokoru iz 1991., odnosno jesu li se takvi krediti mogli dodjeljivati bez odluke ključnih struktura u državi. “Slušao sam svjedočenje Gregurića gdje se polazi od pretpostavke da su u to vrijeme sve banke bile državne banke. Ni jedna banka u Hrvatskoj nije bila u državnom vlasništvu, ako govorimo o vremenu od 1991. do 1994. godine. Jedine banke koje su privremeno postale državne su one koje su nakon 1996. godine prošle proces sanacije”, kazao je Škegro. Škegro je kazao da banke ranih devedesetih nisu bile u državnom vlasništvu. “Jako biste se iznanadili tko su bili suvlasnici Zagrebačke banke i PBZ-a. To su bili vrtići, domovi zdravlja”, rekao je Škegro.

Nikola Grmoja podsjetio je Škegru da je u jednom intervjuu rekao da je jamstvo Agrokoru bila pogreška njegova pomoćnika. “Vidjet ćete u dokumentima da mene potpisuje taj moj pomoćnik”, rekao je Škegro. “On se namjerno nije konzultirao sa mnom. Zato su tražili trenutak kada mene nije bilo. I to nije prvi put”, rekao je Škegro, dodavši da je Vlada donijela odluku, ali da on nije bio na toj sjednici zbog godišnjeg odmora.